„Moramo se pripremiti za drastičan scenarij ako nam budu prekinute isporuke ruskog plina.” Christian Kullmann, predsjednik Upravnog odbora energetskog koncerna Evonik, zvuči zabrinuto u intervjuu za javni servis WDR o planu za izvanredne situacije.
Plin i dalje stiže, ali se ubrzano radi na planovima: što učiniti ako plin iz Rusije više ne bude stizao? Zabrinutost je pojačana spontanom konferencijom za novinare koju je u srijedu (30.3.) održao savezni ministar gospodarstva Robert Habeck.
Od razine ranog upozorenja do izvanredne situacije
Habeck je tom prilikom najavio aktiviranje prvog stupnja pripravnosti plana za opskrbu plinom u slučaju krize. Pozadina je zahtjev Rusije da se isporuke plina plaćaju rubljima, što su Njemačka i druge članice skupine G7 odbile. Plan za izvanredne situacije u opskrbi plinom regulira postupak u Njemačkoj ako dođe do problema u nabavi i ima tri stupnja: razinu ranog upozorenja, razinu stanja uzbune i razinu izvanredne situacije.
U fazi ranog upozorenja opskrbljivači plinom trebaju obaviti određene pripreme. Sigurnost snabdijevanja je trenutno i dalje zajamčena, naglasio je Habeck. Treba učiniti sve da se maksimalno iskoriste raspoloživi transportni kapaciteti u mrežama. Treba intenzivirati suradnju s operaterima u susjednim zemljama. Savezna regulatorna agencija za mrežne djelatnosti treba razviti kriterije na temelju kojih se određuje koje će industrijske grane i sektori i dalje biti snabdjeveni plinom u slučaju nestašice.
Razina stanja uzbune je dostignuta kada postoji prekid u opskrbi plinom ili izuzetno velika potražnja što dovodi do značajnog pogoršanja opskrbe – ali tržište je i dalje u stanju nositi se s poremećajem ili potražnjom. Izvanredna situacija nastupa kada postoji „izuzetno velika potražnja za plinom, značajan prekid u opskrbi ili drugo znatnije pogoršanje situacije u opskrbi”, piše Savezno ministarstvo za gospodarstvo opisujući moguće scenarije na ukupno 37 stranica.
U slučaju izvanredne situacije tržišne mjere nisu dovoljne za pokrivanje potreba i onda mora intervenirati država, posebno kako bi osigurala opskrbu tzv. „zaštićenih kupaca“.
Tko će kada biti isključen?
U ovom trećem i najvišem stupnju posebno su zaštićena kućanstva, bolnice i ustanove za njegu, vatrogasci i policija. To znači da se najprije treba osigurati njihova opskrba. Industrija bi onda mogla biti isključena dekretom. Ali odakle početi?
Industrija će vjerojatno biti prva na udaru. Tu postoji veliki potencijal za uštedu – jer na industriju otpada oko četvrtina ukupne potrošnje plina u Njemačkoj. Poduzetnici su već upozorili na moguće posljedice. Neposredna zabrana uvoza ruskog plina dovela bi ne samo do zastoja proizvodnje u industriji čelika, već i do pada industrijske proizvodnje cijeloj u Njemačkoj i EU-u, kaže Hans Jürgen Kerkoff, predsjednik udruženja proizvođača čelika.
Na istu opasnost upozorava i Christian Kullmann, koji je i predsjednik udruženja kemijske industrije VCI. On slikovito pojašnjava da njemačka industrija funkcionira kao ljudsko tijelo: „A energija je kardiovaskularni sustav tog tijela. Ako prekinete opskrbu, onda taj mehanizam ne može preživjeti.”
Sve oči uprte u krizni tim
Koliko je sve međusobno povezano pokazuje primjer kemijske industrije kod koje skoro ništa ne funkcionira bez nafte i plina. Ta industrija je izuzetno energetski intenzivna i posebno važna za mnoge poluproizvode.
„Oko 95 posto svih industrijskih proizvoda u Njemačkoj u svom proizvodnom procesu danas treba kemijske proizvode”, navodi se na internetskoj stranici udruženja VCI. Kada bi kemijska industrija morala obustaviti proizvodnju, više ne bi bilo boja za automobilsku industriju, izolacijskih materijala za građevinsku industriju i ne bi bilo ambalaže za lijekove, kaže Kullmann.
Zbog toga je i Michael Vassiliadis, šef sindikata zaposlenih u kemijskoj industriji IG BCE, već u ponedjeljak u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung upozorio da će u slučaju naglog prekida uvoza plina biti izgubljeno „stotine tisuća radnih mjesta” i da će se pogoršati opskrba. Kemijski koncern BASF je čak najavio zatvaranje tvornice u Ludwigshafenu – ako će isporuke plina biti više nego prepolovljene.
Kod proglašavanja stupnja ranog upozorenja sastaje se krizni tim. Oči industrije će vjerojatno pomno pratiti što se tamo odlučuje. Jer pitanje tko će, kada i kako biti isključen iz plinske mreže može imati egzistencijalne posljedice za pojedine branše. Ali svima je jasno: ako dođe do izvanrednog stanja, industrija će biti direktno ili indirektno pogođena.
Treba napomenuti da je udio ruskog prirodnog plina smanjen s 55 posto na 40 posto. Drugim riječima: ako dođe do prekida opskrbe ruskim plinom, najmanje 60 posto potrebnog plina i dalje će stizati u Njemačku.