Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u prošloj godini iznosili su nešto više od četiri milijarde maraka, dok je godinu ranije taj iznos bio veći od tri milijarde maraka.
– Razlozi povećanja doznaka iz inostranstva, odnosno privatnih novčanih transakcija leže u boljem imovinskom stanju građana koji su od ranije u dijaspori, te sve većem broju migranata iz BiH u inostranstvu koji počinju da dostavljaju novac u zemlju, naveli su za “Glas Srpske” u Centralnoj banci BiH.
Dodali su da je po osnovu penzija iz inostranstva u zemlju stiglo nešto više od milijardu maraka.
Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva su počele da padaju i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada počinju postepeno da se oporavljaju.
Raniji podaci Centralne banke BiH pokazuju da je novčana pomoć iz inostranstva građanima u BiH rasla, te da je tek 2017. godine uspjela da dostigne nivo iz 2007, odnosno dijaspora je tada poslala 2,51 milijardu maraka. Godine 2019. stiglo je rekordnih 2,95 milijardi maraka po osnovu novčanih doznaka.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo rekao je za “Glas Srpske” da su novčane doznake najstabilnija stavka u makroekonomskom bilansu BiH.
– Sa velikom sigurnošću možemo računati na taj novac iz inostranstva. Oko deset posto ukupnog novca koji trošimo u BiH nismo zaradili već su nam to poslali naši ljudi iz inostranstva. Taj procenat je još i veći ako na njega dodamo iznos koji naši ljudi iz inostranstva troše ovdje kada dolaze periodično tokom godine – kazao je Đogo.
Naglasio je da rast novčanih doznaka iz inostranstva nije nešto čime bi trebalo da se hvalimo.
– Praktično doznake u BiH služe da prepolovimo trgovinski deficit, koji bi bez doznaka i investicija iz inostranstva iznosio 7,5 milijardi maraka – upozorio je Đogo.
