Francuski predsjednik Emmanuel Macron opravdano se boji da mu se na izborima ovog tjedna ne smiješi novi mandat, a u velikoj analizi ugledni NY Times objašnjava kako bi jedan od razloga mogao biti i to što je bio preokupiran stanjem u Ukrajini, zbog čega nije stigao voditi aktivniju kampanju.
Ovog vikenda održao je svoj prvi veliki predizborni skup na kojem se u predgrađu Pariza okupilo oko 30 tisuća njegovih simpatizera. Nije djelovao samouvjereno, iako se jasno vidjelo kako je njegov nastup pomno vođen, gotovo kao da se radi o koreografiji ili nekom velikom rock koncertu.
– Nemojte misliti da je sve odlučeno, nemojte misliti da će stvari ići glatko – rekao je okupljenoj svjetini govoreći o tomu kako nije posve sigurno da će osvojiti novi mandat. S druge strane, njegova posvećenost diplomaciji otvorila je prostor radikalnoj desnici koja je anti-imigrantska i skeptična u vezi NATO-a.
Najpoznatija je svakako ikona francuske desnice Marine Le Pen kojoj je ovo treći pokušaj da ovlada Francuskom, a zasad joj jako dobro ide. Dok se Macron bavi svjetskom diplomacijom, ona se orijentirala na životni standard stanovnika Francuske, među kojima se milijuni svakodnevno bore kako preživjeti, naročito nakon što su cijene energenata tijekom prošle godine porasle za oko 35 posto.
To bi značilo da će u drugi krug 24. travnja Le Pen i Macron. Za Macrona je još više zabrinjavajuće da ankete pokazuju kako bi u drugom krugu mogao osvojiti tek 53.5 posto, a Le Pen 46.5. To je značajan porast njene popularnosti, jer je na proteklim izborima 2017. ona u drugom krugu izborila 33.9 posto glasova, a Macron 66.1.
– Stoga je iluzorno vjerovati da je Macron unaprijed dobio ove izbore. S obzirom na moguću nisku izlasnost i razinu netrpeljivosti nekih birača prema Macronu, ideja da Le Pen dobije izbore ne zvuči tako nemoguća – kaže publicist i profesor političkih znanosti Nicolas Tenzer.
Times piše kako će u prvom krugu dominirati teme poput sigurnosti, migranata i nacionalnog identiteta Francuske.
Bivši Macronov premijer Édouard Philippe, također upozorava da bi Le Pen mogla pobijediti. Ta bi se tvrdnja do prije svega mjesec dana mogla činiti smiješnom. Le Pen se činila politički mrtvom nakon poraza 2012. i 2017. Njen protivnik Zemmour svojim je “trumpovskim” stilom Le Pen oduzeo dio birača s desnog spektra, sugerirajući kako islam i Francuska nisu kompatibilni. No, Le Pen se, čini se, vraća na velika vrata, a Zemmour joj je možda u tome čak i pomogao svojom pretjeranom ksenofobijom.
Macron je pao u odnosu na ankete prošlog tjedna za gotovo tri posto, a analitičari ponavljaju kako je dobar dio pada povjerenja birača uzrokovan njegovim snažnijim bavljenjem ratom u Ukrajini nego pitanjima francuske politike. Strip u tiražnom Le Mondeu prikazuje ga kako tijekom predizbornog skupa pred tisućama građana odgovara na mobitel.
List u analizi ističe i kako je uz Macrona “bezbojni” premijer Jean Castex, jer francuski predsjednik ne voli da je netko popularniji od njega. Zbog toga je u svom timu imao vrlo malo ljudi koji su, za vrijeme njegovih vanjskopolitičkih napora, mogao voditi prepoznatljivu kampanju. Castexova centristička stranka LRM nije uspjela steći popularnost ni na lokalnoj razini te ju se smatra gotovo nepostojećom, stvorenom samo radi provođenja Macronove politike.
A i ona se u posljednje vrijeme često našla na udaru javnosti. Tako je objavljeno da je francuska Vlada na konzultantske tvrtke potrošila više od 1,1 milijardi eura, od čega dio za savjetovanje u vezi Covida-19, a bivši bankar Macron optužen je da je “predsjednik bogatih” u zemlji koja ima duboko podijeljene stavove o bogatstvu i kapitalizmu.
Ipak, Macron je dokazao da je sposoban oko sebe okupiti birače centra kroz svoju politiku da je jedino slobodna ekonomija održiva i omogućava čak i rast, kao i poboljšanje socijalne države.