Najviši američki vojni časnik rekao je zastupnicima Kongresa u utorak da svijet postaje sve nestabilniji i da se potencijal za značajan međunarodni sukob povećava, a ne smanjuje. Načelnik združenog stožera američkih oružanih snaga general Mark Milley i ministar obrane Lloyd Austin pojavili su se pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma u svom prvom svjedočenju pred Kongresom nakon ruske invazije na Ukrajinu, prenosi CNN.
“Ruska invazija je najveća prijetnja miru i sigurnosti Europe, a možda i svijeta”
Dvojica čelnika Pentagona kažu da su prijetnje i Rusije i Kine i dalje značajne, braneći pritom američki pristup ratu i količine oružja koje SAD šalje Ukrajini. Milley je rekao da je ruska invazija na Ukrajinu “najveća prijetnja miru i sigurnosti Europe, a možda i svijeta” u njegove 42 godine služenja u američkoj vojsci, ali je dodao da je “ohrabrujuće” vidjeti kako se svijet okuplja oko Ukrajine.
“Ruska invazija na Ukrajinu prijeti potkopati ne samo europski mir i stabilnost, već i globalni mir i stabilnost za čiju su se obranu teško izborili moji roditelji i generacija Amerikanaca”, rekao je Milley i nastavio:
“Sada se suočavamo s dvije globalne sile, Kinom i Rusijom, svaka ima značajne vojne sposobnosti, a obje namjeravaju stubokom promijeniti pravila utemeljena na trenutačnom globalnom poretku. Ulazimo u svijet koji postaje sve nestabilniji i potencijal za značajne međunarodne sukobe se povećava, a ne smanjuje”.
Kako možemo pomoći?
Zastupnici obiju američkih stranaka usredotočili su se na raspravu o oružju koje se isporučivalo Ukrajini, pitajući se može li se učiniti više, jer Ukrajina nastavlja tražiti dodatne isporuke.
“Jedno od najvećih pitanja koja imamo u ovom odboru je: ‘Kako možemo učiniti više?’. Kako možemo biti sigurni da činimo apsolutno sve što možemo da im pomognemo?”, rekao je predsjednik Odbora za oružane snage Predstavničkog doma Adam Smith, demokrat iz savezne države Washington.
Zastupnik Mike Rogers iz Alabame, vodeći republikanac u Odboru, rekao je da će podržati uspostavu stalnih američkih baza u istočnim zemljama NATO-a kao što su Poljska i Baltik, nadajući se da će to odvratiti Rusiju. Milley je rekao da bi podržao uspostavu stalnih baza, ali je dodao kako misli da bi se američke snage trebale rotirati između njih kako bi potaknule odvraćanje bez troškova preseljenja obitelji, osnivanja škola i drugih mjera potrebnih kada se stalna američka baza uspostavi u inozemstvu.
“Vjerujem da su mnogi naši europski saveznici, posebno oni na Baltiku ili u Poljskoj ili Rumunjskoj ili drugdje, vrlo spremni uspostaviti stalne baze. Oni će ih izgraditi i platiti da bismo mi mogli poslati vojnike na rotacijskoj bazi. Tako ćemo dobiti učinak trajne prisutnosti snaga, ali vojnici, mornari, zrakoplovci ili marinci neće tamo biti neprestano stacionirani 2-3 godine”, objasnio je Milley.
Austin je rekao da NATO još uvijek raspravlja o tome kako bi trebao pojačati svoju stalnu prisutnost u istočnoj Europi. “Ako NATO smatra da je prikladno promijeniti svoju strategiju, onda ćemo sigurno biti dio toga”, rekao je Austin.
Nekoliko republikanaca pitalo je Milleyja i Austina jesu li SAD bile neuspješne u odvraćanju ruskog predsjednika Vladimira Putina od napada na Ukrajinu. Milley je odgovorio kako ne misli da je Putina bilo moguće zaustaviti, osim da su američke snage bile raspoređene u Ukrajini, a to je scenarij kojem bi se američki general usprotivio da je bio predložen.
“Bez angažmana američkih vojnih snaga u Ukrajini,
nisam siguran da je Putina bilo moguće odvratiti od napada”
“Iskreno, bez angažmana američkih vojnih snaga u samoj Ukrajini, nisam siguran da je Putina bilo moguće odvratiti od napada. Ovo je bio njegov dugoročni cilj koji seže godinama unazad. Mislim da bi ideja odvraćanja Putina od invazije zahtijevala angažiranje američkih vojnih snaga i mislim da bi to riskiralo oružani sukob s Rusijom, što svakako ne bih savjetovao”, rekao je Milley.
Milley je istaknuo da sankcije “imaju vrlo slabe rezultate u odvraćanju agresije”, ali je rekao da su uspjele nametnuti značajne troškove Rusiji zbog njezine agresije.
“Cilj sankcija je nametnuti značajne troškove ako izvrši invaziju. Ti značajni troškovi, sankcije u kombinaciji s kontrolom izvoza, lome kičmu ruskom gospodarstvu”, rekao je Milley.
Austin je kasnije dodao kako bi ovo bila sasvim “druga priča” da su SAD “poslale vojne snage u Ukrajinu da se bore protiv Putina”.
“Ali donijeli smo odluku da to nećemo učiniti i donijeli smo odluku iz pravih razloga i ja podržavam te odluke”, rekao je Austin, dodajući da ne želi spekulirati o tome kakve bi zaključke kineski čelnici mogli izvući iz onoga što se dogodilo u Ukrajini, a u odnosu na Tajvan.
Milley je branio politiku američke vojske prema kojoj se od vojnika zahtijeva cijepljenje protiv covida-19, odgovarajući na nekoliko upita republikanaca o tome treba li otpuštati vojnike zbog odbijanja cijepljenja u situaciji kad se smanjio broj novaka u vojsci.
Milley je napomenuo da pripadnici vojske moraju primiti brojna cjepiva prilikom pristupanja vojsci, poput cjepiva protiv antraksa, te je rekao da je cjepivo protiv covida-19 pridonijelo pripravnosti snaga.
“Je li vam palo na pamet da Rusija nije pregazila Ukrajinu
zbog onoga što smo učinili i što su učinili naši saveznici”
Austin se posvađao sa zastupnikom Mattom Gaetzom nakon što je republikanac s Floride optužio Pentagon da je previše usredotočen na “wokeizam”, a ne na obranu. Austin je optužio Gaetza da ga je očito sram njegove zemlje kad dovodi u pitanje sposobnost američke vojske, a dvojica muškaraca su vikali jedan na drugoga u nekoliko navrata.
Gaetz je rekao da je Pentagon pogriješio predviđajući da će Rusija svladati Ukrajinu za nekoliko dana i da talibani neće preuzeti kontrolu nad Afganistanom prošle godine.
“Potpuno ste uprskali te procjene i možda bismo bolje prošli kad bi Sveučilište nacionalne obrane zapravo radilo malo više na strategiji, a malo manje na wokeizmu”, rekao je Gaetz.
“Je li vam palo na pamet da Rusija nije pregazila Ukrajinu zbog onoga što smo učinili i što su učinili naši saveznici? Jeste li ikada uopće razmišljali o tome?”, upitao ga je Austin.