Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je da će Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti danas stupiti na snagu i da je obaveza svih organa u Republici Srpskoj da postupaju u skladu sa tim. Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine predana je apelacija za utvrđivanje ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini.
Podnosioci apelacije očekuju da će Ustavni sud Bosne i Hercegovine postupiti isto kao i u više prethodnih odluka u imovini, u skorije vrijeme o šumama i poljoprivrednom zemljištu – proglasiti entitetski parlament nenadležnim za donošenje zakona o svojinskom statusu državne imovine.
– Svi oni koji misle da mogu to rješavati na drugi način, trebali bi evo nakon šest puta da shvate da ta stvar ne ide drugačije i da sjednu s onima koji su njihovi partneri u Parlamentarnoj skupštini BiH i da dogovore. I Ustavni sud, neki dan je gospodin Mato Tadić kazao da nije niko rekao čija je imovina, je li entitetska, državna itd, jedino nadležnost da reguliše to pitanje je na Parlamentarnoj skupštini, kaže za BHRT Dževad Mahmutović, koautor apelacije.
Osporenim zakonom, obavezuju se republičke institucije da imovinu koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske, uključujući i šume i poljoprivredno zemljište, uknjižavaju na entitet. Visoki predstavnik, Kristijan Šmit je, korištenjem Bonskih ovlaštenja, taj korak učinio pravno nedozvoljenim. Ipak, vlasti Republike Srpske poručuju da će se zakon, koji je na snagu trebalo da stupi sutra, primjenivati i to preko Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Iz Uprave ne pojašnjavaju na koji način. Poslanici u Narodnoj skupštini kažu, jednostavno – odluku visokog predstavnika neće objaviti u Službenom glasniku.
– To praktično znači da ćemo primjenjivati zakon koji smo donijeli i kojim ćemo urediti funkcionisanje državne imovine koja je neophodna za funkcionisanje javne vlasti. Mi imamo sve mehanizme da provedemo taj zakon, zajedno sa svim drugim institucijama u RS onako kako je to uređeno i zakonom, ističe za BHRT Srđan Mazalica, zastupnik u NSRS (SNSD)
Ustavni sud BiH se u ranijim odlukama pozivao na Sporazum o pitanjima sukcesije bivših jugoslovenskih država, na osnovu kog je imovina prešla na države nasljednice. Taj stav dijele i pravni eksperti iz Federacije BiH. Međutim, njihove kolege iz Republike Srpske tvrde da je sporazum irelevantan za pitanje podjele imovine između državnog nivoa i entiteta. Pozivaju se na Ustav BiH i Dejtonski sporazum, uz poruku da su entiteti svoje državnopravne kao i imovinske kapacitete unijeli u Bosnu i Hercegovinu.
– Bosna i Hercegovina ima i može da ima i treba da ima na korištenje i upravljanje onu imovinu za koju je potrebno sjedište institucija koje su po Ustavu definisane kao nadležnosti Bosne i Hercegovine, kaže za BHRT Siniša Karan, profesor ustavnog prava.
– Bitno je da je titular javnih dobara i državne imovine država Bosna i Hercegovina. A ona tim zakonom može regulisati da pojedina imovina pripada na korištenje ili na neku drugu vrstu upotrebe entitetima, rnaglašava za BHRT Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava.
Pitanje državne imovine nikad nije riješeno. Komisija za državnu imovinu bh. Parlamenta, dok je bila u funckiji, nije predložila kriterijume za utvrđivanje vlasništva. Osim suspenzije zakona, Šmit je produžio raniji zakon o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom, sve dok se ovo pitanje ne riješi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ambasada Ruske Federacije zatražila je od Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira da ponište sve nove odluke visokog predstavnika, čiji legitimitet ta zemlja ne priznaje.