„Još uvijek mi je taj požar u mislima“, kaže povjesničarka umjetnosti Barbara Schock-Werner, nekadašnja upraviteljica obnove poznate katedrale u Kölnu. „Sjedila sam ispred televizora i gledala kako katedrala gori, potpuno prestravljena“. Najveći šok je ova povjesničarka doživjela kada se srušio vrh tornja. Tada je shvatila kako želi sudjelovati u rekonstrukciji, piše Deutsche Welle.
Pariška katedrala u gotičkom stilu je svjetski poznata i prisutna u općoj kulturi. Francuski pisac Viktor Hugo ovjekovječio je veličanstvenu katedralu u povijesnom romanu „Zvonar crkve Notre Dame”.
Austrijski kompozitor Franz Schmidt napisao je romantičnu operu „Notre Dame” po Hugoovom romanu. Napoleon Bonaparte i engleski kralj Henry VI krunisali su se u ovoj katedrali. Izgrađena je u razdoblju između 1163. i 1345. i njen kulturološki i identifikacijski značaj je do danas u Francuskoj, a i šire, ostao ogroman. Ostaci katedrale se i dalje uzdižu iznad otoka Ile de la Cite na rijeci Seini u središnjem dijelu Pariza.
Snimci požara koji je zahvatio katedralu užasnuo je svijet. Mnogi su htjeli pomoći. Francuski predsjednik Emmanuel Macron proglasio je restauraciju katedrale nacionalnim projektom i obećao da će ona biti gotova u roku od pet godina. Francuski donatori su u tu svrhu izdvojili oko 850 milijuna eura.
Novac i stručna procjena iz Njemačke
Ponuda za pomoć pristigla je i iz Njemačke. Tri dana nakon požara tadašnja ministrica kulture Monika Grütters postavila je Barbaru Schock-Werner za koordinatoricu njemačke pomoći.
Vatrogasci su tek nakon drugog protupožarnog alarma pronašli žarište požara. U to vrijeme je u tijeku bila restauracija krova i prijelaznog tornja i jedan dio katedrale je bio pod skelama. Čim je crkva evakuirana, požar se proširio na cijelu krovnu konstrukciju. Čitavu dramu zabilježile su televizijske kamere.
Svijet je bio šokiran ovim požarom. Gorjelo je nebo nad Parizom. Ljudi su stajali na pariškim ulicama u nevjerici. Hoće li biti spasa za „Gospu od Pariza”? Tek je sljedećeg dana ujutro, nakon više od dvanaest sati od izbijanja, požar potpuno ugašen.
Arhitektonsko čudo
Zatim je počelo ispitivanje uzroka požara. Nagađanja su išla od mogućeg kratkog spoja u električnim instalacijama, do opuška cigarete. Do danas, ipak, pravi uzrok ostaje tajna.
Povjesničarka umjetnosti Schock-Werner je odmah napravila procjenu štete i ona nije mnogo veća nego što se na početku mislilo. „Hvala bogu da se nisu svi svodovi srušili, nego samo tri. U crkvenom koru se nalazi velika rupa“. U početku je mislila da je kip Madone uništen. „Iako se središnji toranj srušio pored nje, ostala je čitava. Notre Dame je čudo“, kaže povjesničarka.
Ipak, posljedice požara nisu bezazlene. Osim što je djelimice izgorjela, gašenje požara je ostavilo traga. „Zbog vode za gašenje, zgrada je i danas izuzetno vlažna. Moglo bi proći i do deset godina, dok se sve ne osuši. To se loše odražava na restauraciju, jer postoji vremenski pritisak da se sve završi što pre”, kaže Schock-Werner i dodaje da trenutno maljanje i klesanje neće dugo izdržati, jer će vlaga ponovo izbiti i ošteti.
Postalo je očigledno da je restauracija Bogorodične katedrale ozbiljan projekt koji je financijski, politički i organizacijski vrlo izazovan.Već na početku rekonstrukcije su uklonjeni svi prozori, radilo se na jačanju prozorskih otvora, vraćanju statike zidovima, izgradnji središnjeg tornja. To je trajalo čitavih godinu dana.
Francusko-njemačka suradnja ipak nije tekla tako lako, jer su se Francuzi pobunili što Nijemci sudjeluju u rekonstrukciji i oduzimaju time posao francuskim kolegama. Stvari su se ipak vremenom izgladile, jer su Nijemci preuzeli samo dio radova.
Rekonstrukcija glavnih orgulja
Nakon tri godine od požara počela je i restauracija glavnih orgulja katedrale. U velikoj mjeri ju ostala pošteđena plamena i vode za gašenje. Ipak, oštećenje je došlo od otrovne olovne prašine. Sada se radi na temeljnom čišćenju 8.000 cijevi instrumenta od otrovnih elemenata.
Njemačka povjesničarka sumnja da će predsjednik Macron uspjeti ispuniti svoje obećanje i završiti rekonstrukciju do početka Olimpijskih igara na proljeće 2024. „To je rok koji je sam predsjednik odredio. Time se stvari dodatno otežavaju”, podsjeća Schock-Werner.
Najveće pitanje je hoće li krov biti do tada gotov. Prozori bi trebali biti ugrađeni do sredine sljedeće godine. Zatim se skela mora ukloniti da se vrate orgulje. Djeluje kao da će proteći još vremena prije nego što Notre Dame ponovo potpuno zablista.