Na prvi pogled, Rusija djeluje kao da se prilagođava novim oštrim sankcijama koje su uvele zapadne zemlje zbog njene ničim izazvane invazije na Ukrajinu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Rublja, koja je u prvim danima rata pala na rekordno nizak nivo, ove sedmice se vratila na najviši nivo od početka 2020. Prodavnice prehrambenih proizvoda u Moskvi su i dalje pune hranom, doduše po znatno višim cijenama, a prihodi od prodaje nafte i gasa nastavljaju da se slivaju u budžet. Ali ruska ekonomija je sve samo ne daleko od poteškoća, izjavila je u intervjuu za Ruski servis RSE Elina Ribakova, zamjenica glavnog ekonomiste u vašingtonskom Institutu za međunarodne finansije (IIF). Zemlja ulazi u period koji će vjerovatno biti veoma težak, budući da će posljedice sankcija postepeno doći, rekla je ona.
“Svima ponestaje rezervnih dijelova, izvozna tržišta su nestala, mnoge [kompanije] ne mogu nastaviti proizvodnju”, rekla je Ribakova, navodeći dokaze iz nedavnog izvještaja ruske centralne banke.
Sjedinjene Države, Evropska unija i drugi saveznici zabranili su izvoz u Rusiju ključne tehnologije, kao što su mikroprocesori – ili čipovi – koji se koriste u proizvodnji mnogih industrijskih proizvoda, uključujući automobile i avione. U međuvremenu, mnoge zapadne kompanije su dobrovoljno najavile da više neće poslovati u Rusiji, kao što su dobavljači komponenti ili usluga za proizvodnu industriju.
“Stanje poricanja”
“Ruskim kompanijama bi mogli biti potrebni mjeseci da pronađu nove dobavljače, a ti novi dijelovi možda neće savršeno odgovarati proizvodnom procesu, što će dovesti do daljnjih odlaganja”, rekla je Ribakova.
Rusi koji žive u najbogatijim gradovima nacije, poput Moskve, možda su u “stanju poricanja” sumornih ekonomskih izgleda jer još ne vide znakove – poput predstojećih otpuštanja koje ljudi u drugim područjima počinju osjećati.
“U Moskvi se može činiti da se ništa [loše] ne dešava. Ali ako se nalazite u region Kaluga ili blizu Sankt Peterburga, gdje se nalaze fabrike za sklapanje automobila, svi tamo znaju da će za nekoliko mjeseci ostati bez posla”, rekla je Ribakova u intervjuu 27. aprila.
Kaluga, oko 160 kilometara jugozapadno od Moskve, bio je jedan od najuspješnijih gradova u Rusiji u privlačenju stranih investicija po glavi stanovnika dijelom zbog svoje blizine glavnom gradu i lakoće poslovanja. Sada ti strani proizvođači, uključujući proizvođače automobila, gase proizvodnju, potencijalno ostavljajući hiljade ljudi u Kalugi bez posla. IIF očekuje da će ruska privreda ove godine pasti za 15 procenata zbog uticaja sankcija, što je jedna od najgorih prognoza stručnjaka. Takav pad bi bio najoštriji od ranih 1990-ih, kada se Rusija borila da napravi tešku tranziciju iz ekonomije koju kontroliše država na slobodno tržište.
Sankcije na energente
Ribakova je rekla da se ruska rublja do sada dobro držala zahvaljujući dijelom politici podrške nacionalnoj valuti usred oštrih sankcija. Centralna banka je odmah podigla kamatne stope na 20 procenata, najviše u posljednje dvije decenije, čineći depozite u rubljama privlačnijima, ali i obeshrabrujući kompanije i pojedince da se zadužuju. Od tada ih je smanjila na 14 procenata.
Centralna banka je također nametnula ograničenja za konverziju rublje u druge valute, zabranila strancima da prodaju svoje dionice i obveznice denominirane u rubljama i prisilila ruske izvoznike nafte i gasa da prodaju 80 odsto svoje zarade u tvrdoj valuti za rublje. Invazija na Ukrajinu izazvala je skok cijena nafte i gasa, što je pogodovalo Rusiji i njenoj sposobnosti da zaštiti rublju. Kao rezultat toga, Rusija je zaradila milijarde dolara više od prodaje nafte i gasa tokom prva četiri mjeseca 2002. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Izvoz nafte i gasa može činiti čak polovinu prihoda federalnog budžeta Rusije.
Evropske zemlje sada raspravljaju o postepenom ukidanju uvoza ruske nafte do kraja godine i smanjenju uvoza prirodnog gasa za dvije trećine u istom periodu, što bi predstavljalo potencijalni udar na izvozne prihode zemlje. Rusija će pokušati preusmjeriti tu prodaju nafte na Aziju, ali će zaraditi manje zbog troškova transporta tankerom na drugom kraju svijeta, rekla je Ribakova, dodajući da Kina, druga po veličini svjetska ekonomija, možda neće htjeti značajno povećati svoju zavisnost na rusku energiju.
Čini se da Peking ima “nepisano pravilo” ograničavanja energetske zavisnosti od bilo koje zemlje na 15 odsto, a Rusija je već malo iznad tog nivoa, rekla je ona.
Kada će se to završiti?
Dugoročni ekonomski izgledi Rusije zavisit će djelimično od toga koliko dugo traje njena invazija na Ukrajinu, rekla je Ribakova za RSE.
Ako se rat uskoro ne završi, Zapad ne samo da će nastaviti s planovima za okončanje energetske zavisnosti od Rusije, već bi mogao da uloži oko 300 milijardi dolara zamrznutog novca ruske centralne banke za obnovu ukrajinske ekonomije. Sjedinjene Države i Evropa su u prvim danima rata nametnule zamrzavanje tih sredstava centralne banke i nastavile su da gomilaju nove sankcije kako se rat nastavlja. Ribakova je sankcije nazvala “stigmom” koja je “mnogo gora” za imidž nacije od neizmirenja dužničkih obaveza.
Istakla je da se zbog reputacijskog rizika većina stranih kompanija nije vratila u Iran čak ni nakon ukidanja višegodišnjih sankcija – i rekla da bi se isto moglo dogoditi i s Rusijom.
“Mislim da se Rusija možda nikada neće vratiti na globalna tržišta na isti način za našeg života”, rekla je ona.
(Radio Slobodna Evropa)