Kinesko gospodarstvo stagnira. Prema podacima objavljenima početkom tjedna, kineska industrijska proizvodnja pala je u travnju za gotovo tri posto. Još teže je pogođen promet u maloprodaji koji je pao za 11 posto u odnosu na travanj 2021.
Razlog tog stanja u Narodnoj Republici Kini, koja se inače smatra svjetskim gospodarskim motorom, je vladina rigorozna strategija nulte stope COVID-a. “Pandemija je imala relativno velik utjecaj na gospodarsku aktivnost”, priznao je glasnogovornik službenog statističkog ureda Fu Linghui na novinskoj konferenciji u Pekingu.
Posljedice i za kinesko tržište rada
Zatvaranja u gradovima s više od milijun stanovnika, kao što je gospodarska metropola Shanghai, utječu i na tržište nekretnina i rada u Kini: prodaja nekretnina gotovo se prepolovila u odnosu na isti mjesec prošle godine. S jedne strane, to je zbog pandemije, ali s druge strane i zbog vladine akcije protiv špekulacije nekretninama. Budući da je građevinska industrija važna pokretačka snaga kineske privrede, pad se odražava i na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti trenutno iznosi dobrih šest posto – to je najviša razina od veljače 2020. godine.
Posljedice tih gospodarskih kretanja u Kini osjetit će se širom svijeta, pa tako i u Njemačkoj. Mnoge njemačke tvrtke već pate od zastoja u opskrbi sirovinama i poluproizvodima jer je najveća svjetska luka u Shanghaiu također podložna strogim ograničenjima zbog korone.
Gužve ispred šangajske luke
Zbog toga su blokirani veliki kontejnerski brodovi koji žele iskrcati svoju robu ili primiti novu. Prema procjenama stručnjaka, izvoz preko te luke već je pao za 40 posto. A Shanghai je daleko najvažnija luka za njemačke kontejnerske brodove.
Kao rezultat ovih problema gomilaju se i narudžbe kod njemačkih tvrtki. Prema posljednjim izračunima Instituta Ifo, objavljenima u ponedjeljak, narudžbe su dosegnule novi rekord. U prosjeku, tvrtke bi mogle nastaviti proizvodnju četiri do pet mjeseci bez ijedne dodatne narudžbe. To je s jedne strane pozitivno, ali s druge strane i posljedica nedostatka svih mogućih poluproizvoda.
“Zastoj u narudžbama ne odražava samo veliku potražnju za njemačkom industrijskom robom posljednjih mjeseci”, tumači šef ekonomskog odjela Ifoa Timo Wollmershäuser. To, kako kaže, pokazuje i poteškoće tvrtki da zbog nedostatka poluproizvoda i sirovina uredno riješe postojeće narudžbe.
Svijetla točka u Shanghaiu
Njemačka vlada također s određenom zabrinutošću gleda na svog najvažnijeg trgovinskog partnera, Kinu. “Ako je Kina i dalje pogođena zatvaranjima, mogu se očekivati novi zastoji u opskrbi i usporavanje svjetske trgovine”, navodi se u tekućem mjesečnom izvještaju njemačkog Ministarstva gospodarstva. Zato su, kako stoji u izvještaju, izgledi za lokalnu ekonomiju različiti.
Kako smatra Timo Wollmershäuser, puno toga govori u prilog tome da će doći do daljnjeg pogoršanja u isporukama zbog rigoroznih zatvaranja u kineskim metropolama.
Ipak postoji tračak nade u aktualnoj situaciji u Shanghaiu. Prema informacijama tamošnjih vlasti, širenje koronavirusa je najvećim dijelom zaustavljeno, te metropola u skladu s tim polako popušta mjere. “Izbijanje COVID-a u travnju imalo je veliki utjecaj na gospodarstvo, ali posljedice će biti kratkoročne”, rekao je Fu Linghui, glasnogovornik pekinškog Zavoda za statistiku. Ako kontrola širenja virusa korone bude napredovala i politika stabilizacije gospodarstva pokaže svoj učinak, može se očekivati postupni gospodarski oporavak, rekao je Fu Linghui.
Istom bi se mogle nadati i njemačke tvrtke. Jer što duže traju problemi kod najvažnijeg svjetskog trgovinskog partnera, to će biti teže riješiti probleme u opskrbi.
(Deutsche Welle)
