Nakon što je njihova zemlja 30 godina boravila van zajedničke odbrambene politike Evropske unije, danski glasači izlaze na referendum na kome će glasati da li da podrže tu politiku nakon ruskog napada na Ukrajinu. Očekuje se da više od 65 posto glasača u zemlji od 4,3 miliona ljudi s pravom glasa u korist odbacivanja izuzeća iz zajedničke politike, pokazale su posljednje ankete javnosti objavljene u nedjelju. Prognoze analitičara ipak su opreznije, uzimajući u obzir slab odziv glasača u zemlji koji često kažu “ne” dodatnim evropskim integracijama u referendumima, od kojih je posljednji održan u 2015.
“Uvijek moramo ubacivati naše glasačke listiće kada se glasa. Vjerujem iz sveg srca da moramo glasati za EU u vrijeme kada se trebamo boriti za sigurnost u Evropi, i trebamo biti jedinstveni s našim susjedima”, rekla je premijerka Mete Frederiksen.
Danska je članica EU od 1973., ali je odustala od davanja većih ovlasti Briselu 1992. kada je 50,7 posto Danaca odbacilo ugovor iz Mastrihta, osnivački dokument EU. Potrebno je da ugovor ratificiraju sve države članice kako bi stupio na snagu. U cilju uvjeravanja Danaca da odobre ugovor, Kopenhagen je dogovorio niz izuzeća, i Danci su ga konačno odobrili naredne godine.
Otada je Danska ostala izvan jedinstvene evropske valute eura – koju je odbacila na referendumu u 2000. – kao i izvan zajedničke politike bloka u pravosuđu, unutrašnjim poslovima i odbrambenoj politici. Glasanje protiv zajedničke odbrambene politike znači da skandinavska zemlja – jedan od utemeljitelja NATO-a – ne učestvuje u vanjskoj politici EU po pitanju odbrane i ne daje vojnike u vojne misije EU.
Danska je jedina zemlja koja je dogovorila neučestvovanje u odbrambenoj politici bloka, ali Malta također de fakto ostaje van te politike. Kopenhagen je izabrao opciju neučestvovanja 235 puta u 29 godina. Danska premijerka Frederiksen sazvala je referendum samo dvije sedmice nakon ruskog napada na Ukrajinu, i nakon što je postigla sporazum sa svim strankama u danskom parlamentu, Folketingu. Ona je istovremeno objavila planove da poveća ulaganja u vojsku na dva posto BDP-a, u skladu sa zahtjevima članstva u NATO-u, do 2033. godine, prenosi AFP.
