Posjeta ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova Beogradu koja je do danas djelovala kao nešto neupitno, od danas je pod velikim znakom pitanja. Govoreći za televizuju Pink iz Bratislave, gdje učestvuje na Globsek forumu, predsjednik Srbije je rekao da se situacija oko dolaska Lavrova koja je, prema medijskim navodima, bila planirana za 7. juni, komplikuje.
„Komplikuje se, svakako se komplikuje, nisam još spreman da o tome govorim, ali da – komplikuje se, pitanje je kako će da dođe… vidjet ćemo“, rekao je Vučić.
Upitan „da li bi bila loša vijest“ da njemački kancelar Olaf Šolc ne dođe u Beograd, a što su mediji najavili za 10. juni, Vučić je odgovorio potvrdno.
„Bila bi to bila tragedija… pa zamislite da njemački kancelar treba da gostuje u nekoj zemlji, a kaže da ne želi da dođe ili da ne može da dođe … naravno da (bi bila) loša vijest“, rekao je on.
Upitan „da li je moguće da se to dogodi“, Vučić je rekao da se nada da se to neće desiti.
„Uvijek postoji mogućnost, ali ja se nadam da se to neće desiti, ali vidjet ćemo, vidjet ćemo prvo da li će doći Lavrov, pa ćemo vidjeti… a ima tu reakcije i drugih zemalja“, rekao je.
Ovakav obrt sagovornici beogradskog lista “Danas” tumače različitim faktorima, ali više od drugih, ističu pritisak Zapada da se ne dozvoli dolazak Lavrova.
Vladan Glišić, narodni poslanik u i dalje važećem sazivu Narodne skupštine ističe da je evidentno da je na Aleksandra Vučića izršen pritisak kako bi se dodatno skratio broj zemalja koje ruski ministar spoljnih poslova može da posjeti na planiranom putu.
„Taj pritisak traje već duže vreme i niko se ni ne trudi da ga sakrije. Kako koji zapadni zvaničnik dođe u Beograd prvo što kaže je da zahtjeva da Srbija, kako oni to formulišu, uskladi svoju politiku sa politikom Evropske unije. To najviše pokazuje koliko se u Evropskoj uniji poštuje međunarodno pravo i demokratske procedure“, navodi Glišić dodajući da prema njegovom uverenju svako uvođenje sankcija Rusiji nije u interesu Srbije.
On naglašava da će vrijeme pokazati da li je politika vlasti koja balansira između Rusije i Zapada dobra.
„Moguće je da Vučić ovakvim, manjim ustupcima pokušava da kupi sebi manevarski prostor i izbjegne obavezu da uvede sankcije Rusiji. S druge strane, moguće je da se ovakim koracima parče po parče već Srbija već svrstava u hordu protiv Rusije. Vrijeme će pokazati, kaže Glišić.
Vladan Živulović, predsjednik Atlantskog saveta Srbije saglasan je da su „komplikacije“ oko posjete Lavrova posljedica uslovljavanja.
„Iz izjave predsjednika Vučića da se zaključiti da je posjeta kancelara Njemačke Olafa Šolca uslovljena otkazivanjem posjete Sergeju Lavrovu. To stavlja Vučića u kritičnu situaciju jer mora na tasu da premjeri šta je važnije – veze sa Rusijom ili članstvo u EU“, ističe Živulović.
Naglašavajući ekonomsku povezanost Srbije i zemalja Evropske unije, Živulović iznosi očekivanje da će tas da prevagne na tu stranu.
„Pitanje je koliko Vučić može da priušti sebi da izgubi podršku Njemačke koja je, kao najznačajniji trgovinski partner Srbije, odgovorna za brojne investicije u zemlji. Dodatno, moj je utisak da su odnosi vrha vlasti u Beogradu i Moskvi mnogo dublji nego što to djeluje gledano sa strane. U tom smislu mi povremeno upućivanje teških riječi iz Moskve na račun Beograda liči na politički teatar koji treba da prikrije stvarno stanje stvari. Ključno je da li će Zapad tolerisati tu dvostruku igru Srbije ili neće“, ističe Živulović.
Dragan Šutanovac, predsjednik Savjeta za strateške politike i nekadašnji ministar odbrane napominje su komplikacije proizvod činjenice da su zemlje EU uvele sankcije, kako ruskoj državnoj avio kompaniji, tako i vladinim avionima.
„Jedino rešenje je da ministar Lavrov leti komercijalnim letom AirSerbia ili da Vlada Ruske Federacije iznajmi avion kompanije koja nije iz Rusije. Imajući u vidu da se radi o ministru Lavrovu teško je zamisliti da bi on letio komercijalnim letom, a već sad može da se predvidi situacija u kojoj dolazi do, sada već uobičajene prakse, prijave da je u avionu bomba“, navodi Šutanovac.
