Drugi toplinski val ovoga ljeta zahvatio je Mostar i Hercegovinu. Za vrijeme prvog toplinskog vala krajem lipnja i početkom srpnja živa se u termometru penjala preko četrdesetog podioka. Uslijedilo je nekoliko ugodnih dana s temperaturama ispod 30 stupnjeva Celzija, a sredinom srpnja vrućine su se vratile. U petak u 13 sati izmjereno je 36 stupnjeva Celzija u Mostaru, a prema prognozama sljedećih dana očekuju se temperature do 38 stupnjeva.
Nepovoljne vremenske prilike utječu na stanovništvo, ponajviše na kronične bolesnike i djecu.
– U Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Mostar od početka lipnja, od kada su krenule ove vrućine, imamo itekako povećan broj intervencija – kazala je u izjavi za Fenu voditeljica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Mostar dr. med. Kristina Šimović.
Po njezinim riječima, visoke temperature najveći problem predstavljaju kroničnim bolesnicima, ali i svima onima koji se ne pridržavaju liječničkih preporuka.
– Najčešće dolazi do gubitka svijesti, lošeg općeg stanja ljudi koji su izloženi većoj vrućini, a nisu dovoljno hidrirani, odnosno ne uzimaju dovoljne količine tekućine uslijed čega dolazi do pada tlaka i gubitka svijesti – kazala je dr. Šimović.
Iz Službe hitne medicinske pomoći apeliraju na građanstvo da se ponaša u skladu s preporukama liječnika. Šimović je istaknula kako je važno da svatko prilagodi stil i način života vrućinama.
– Mostar je poznat po vrućinama, imamo ih svake godine, nije to ništa novo. Međutim, trebamo slušati svoje tijelo i u skladu s tim se ponašati – poručila je dr. Šimović.
Ono što je općenito preporuka za sve, ne samo za kritične skupine (djecu, trudnice, starije ljude i kronične bolesnike), je da se klone sunca i izbjegavaju izlazak vani u razdoblju od 10 do 17 sati.
– Sve ono što moraju obaviti neka to učine u ranim jutarnjim satima ili poslijepodne i predvečer. Treba piti dosta tekućine, najbolje negazirana pića, bez kofeina i, naravno, treba izbjegavati alkohol. Što se tiče odjeće, treba nositi laganu i prozračnu odjeću, a hrana treba biti što laganija, juhe su najbolje jer su pune elektrolita. Valja izbjegavati tešku i masnu hranu te crveno meso – dodala je.
Kada su u pitanju kronični bolesnici, voditeljica Službe hitne medicinske pomoći naglasila je kako je nužno redovno koristit propisanu terapiju.
– Posebno bih apelirala na pacijente koji inače imaju visoke vrijednosti tlaka, a koji uslijed neuzimanja dovoljno tekućine i širenja žila uslijed vrućina, bilježe nešto niže vrijednosti tlaka, da ne smanjuju terapiju na svoju ruku, već da se konzultiraju sa svojim liječnikom obiteljske medicine te da u dogovoru s njim vide treba li korigirati terapiju – kazala je dr. med. Kristina Šimović.