Na svjetskim tržištima prošle sedmice cijene nafte oštro su pale, spustivši se na razine od februara ove godine pod pritiskom zabrinutosti da bi recesija u globalnoj privredi mogla dovesti do pada potražnje za energentima. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je prošle sedmice 8.7 posto, na 94.92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9.7 posto, na 89.01 dolar.
Znatan pad cijena nafte nadovezao se na julsi pad, tokom kojeg je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 posto. Cijena nafte na međunarodnim tržištima sada je na najnižoj razini od februara ove godine.
Zabrinutost zbog inflacije i recesije
Trgovce naftom prošle sedmice brinuli su snažna inflacija, usporavanje privrednog rasta i potražnje, a još veći pad cijene barela ograničavala je tijesna ponuda. Zabrinutost zbog recesije pojačala se nakon što je britanska centralna banka u četvrtak podignula kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 1.75 posto, najviše u zadnjih 27 godina, te upozorila da bi privreda mogla ove godine utonuti u recesiju koja bi mogla potrajati sve do 2024.
S druge strane, američka privreda već je zabilježila dva tromjesečja pada aktivnosti te je po definiciji već u tehničkoj recesiji. No investitore ipak više zabrinjava skok zaposlenosti u julu za 528 hiljada, što je više od očekivanja i ujedno 19. mjesec zaredom da broj zaposlenih u najvećoj svjetskoj privredi raste. To, naime, otvara put Fedu da nastavi s agresivnim podizanjem kamatnih stopa. Fed je već u dva navrata podignuo kamatne stope za 0.75 postotnih bodova, odnosno ukupno za 1.5 posto, a slično bi mogao učiniti i u septembru jer želi obuzdati inflaciju. Više kamatne stope negativno utječu na privredni rast, što bi zauzvrat moglo dovesti do pada potražnje za naftom najvećeg svjetskog potrošača.