Da li je mjesto vjerskim velikodostojnicima među političarima, na otvaranjima benzinskih pumpi i presjecanju vrpci? Je li njihova uloga komentarisanje političkih stavova i izjava? Ta pitanja ponovo su aktuelizovana posljednjih dana. Dok jedni smatraju da vjerski poglavari pomažu liderima nacionalnih stranaka u Bosni i Hercegovini, drugi tvrde da je obrnuto – te da političari od vjere pokušavaju da izvuku korist.
Izborna kampanja u Bosni i Hercegovini formalno nije počela, ali političari za dobijanje podrške naroda već koriste sve resurse. Opozicija u Federaciji Bosne i Hercegovine nedavno je pisala reisu Islamske zajednice zabrinuti zbog, kako smatraju, implicitne podrške Stranci demokratske akcije i njenom lideru, Bakiru Izetbegoviću. Reis Kavazović se na vjerskom skupu osvrnuo na Izetbegovićevu izjavu o prebrojavanju, koja je izazvala poprilično burnu reakciju javnosti.
– Da se nismo prebrojavali onda kada je trebalo da se prebrojavamo, ne bi bili ovdje danas. Ovo mjesto bi bilo u nečijim tuđim rukama. Jašta nego ćemo se prebrojavati, kaže Husein ef.Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.
Reis Kavazović nije imenovao lidera SDA, ali opozicija smatra da bi se tako nešto ipak moglo zaključiti iz njegovog govora. Nije prošlo nezapaženo ni otvaranje benzinske pumpe na Manjači, gdje je počasni gost bio lider SNSD-a Milorad Dodik. Među zvanicama je bilo i sedam sveštenika. Sličnih primjera je mnogo.
– Radi se o sprezi interesa religijskih i političkih elita u kojima je država bukvalno u funkciji religijskih elita. Religijske zajednice su tobože odvojene od države, ali na način da se upliću u državu, kaže za BHRT Enver Kazaz.
Politikolog Velizar Antić ipak smatra da je pravo i odgovornost vjerskih zajednica da iznose svoje stavove o bitnim društvenim temama, te da se to u demokratskim društvima podrazumijeva. Problem je, kaže, što su političari “namirisali” uticaj i moć vjerskih zajednica pa to pokušavaju da iskoriste kako bi stekli što veću podršku u narodu.
– Ponekad crkve ili vjerske zajednice staju na stranu određene političke partije i daju im podršku, mada za takav neki stav nemaju zvaničnu potvrdu, bilo od crkava, bilo od vjerskih zajednica. To nije dobro i to je ono što iskorištavaju političari prije svega u svojim izbornim kampanjama, kaže za BHRT politički analitičar, Velizar Antić.
Vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona imaju prilično veliki uticaj. Katolička crkva nerijetko je kritikovana da ima možda i presudnu ulogu u određivanju izbornog rezultata u Hrvatskoj, a u pojedinim krugovima kritikovano je i djelovanje Srpske pravoslavne crkve u Srbiji. U Bosni i Hercegovini, kritike su uglavnom usmjerene na to da bi njihov uticaj trebalo da se koristi za smirivanje nacionalnih tenzija, te da bi otklon od politike u formalno sekularnoj državi trebalo da bude znatno veći.