Ruski predsjednik Vladimir Putin je zapovjednicima rekao da će on određivati strategiju, prenosi The New York Times američke obavještajne izvore, koji su se, još od kraja prošle godine, pokazali pouzdanim u procjenama.
Putin je, prenosi NYT, zabranio povlačenje ruskih snaga s desne strane Dnjipra iako bi, u vojnom smislu, bilo bolje povući te snage i na lijevoj strani, gdje postoji strateška dubina, uspostaviti obrambeni položaj koji se, u slučaju slabljenja ukrajinskog napada, može iskoristiti kao tačka napada. Putin nije mogao prihvatiti takvu opciju jer bi time Herson, grad koji je pao u ruske ruke u ranim danima agresije – gotovo bez otpora i zbog izdaje – bio proglašen porazom, koji bi se nadovezao na ukrajinske uspjehe u Harkivskoj oblasti, a to bi za Kremlj bilo politički neprihvatljivo. Iako je dio zapovjednika tumačio da bi povlačenjem mogli na bojišnici ostaviti manji dio snaga, a dio prebaciti na linije na istoku koje su pred pucanjem na prostoru Luhanske oblasti. Putin je rekao ne. I Hitler je pred kraj rata preuzeo zapovijedanje što nije pomoglo, mnogi će reći da je odmoglo.
Povlačenje iz Hersona bi, također, u pitanje dovelo provedbu “referenduma” u toj oblasti što Moskva vidi rješenjem koje će odvratiti ukrajinske napade. Upitno, iako Putin prijeti i oružjem masovnog uništenja.
Loš taktičar
I američki izvori potenciraju dio Putinovog govora u kojem je rekao da je pristao na prijedlog Ministarstva obrane i glavnog štaba da se provede djelomična mobilizacija što je, s jedne strane, stvaranje pozicije za prebacivanje krivice na ministra Sergeja Šojgua i generala Valerija Gerasimova, ali s druge strane davanje ustupka vojsci da bi zatim preuzeo donošenje strateških odluka. Što ne može izaći na dobro jer Putin, što god mislio o sebi, nije strateg, nema te sposobnosti, loš je taktičar, a tokom ovih više od 20 godina vlasti je pokazao da samo zna iskoristiti prigodu koja se pruži. Tako je munjevito anketirao Krim. Ta sposobnost u ratu nema gotovo nikakve vrijednosti.
– U ovom ratu postoji dosljedna neusklađenost između Putinovih političkih ciljeva i vojnih sredstava za njihovo postizanje – prenosi NYT riječi Majkla Kofmana 8Michael), direktora ruskih studija na CNA, obrambenom istraživačkom institutu u Arlingtonu.
Dodatni je problem što Putinove odluke, tumače američki obavještajni izvori za NYT, jačaju podjelu unutar zapovjedništva ruske vojske gdje postoje skupine suprotstavljenih mišljenja kad je riječ o odgovoru na ukrajinske vojne uspjehe. Jedna grupa smatra da bi se trebali oštro suprotstaviti Putinovim naredbama prije nego što Ukrajinci probiju njihove trenutne linije, što se prije svega odnosi na istočni front. Drugi vjeruju da bi trebalo slijediti predsjednikove upute.
Bez promjena
Situacija na bojištu i dalje ne izgleda dobro za Moskvu, ISW (Institute for the Study of War, Institut za ratne studije) u pregledu za petak navodi da ukrajinske snage i dalje napreduju na istočnom pravcu u smjeru grada Limana dok ruski agresori i dalje ne uspijevaju ostvariti uspjeh oko grada Bahmuta. Oko Hersona nije bilo većih promjena.
Rusija prema najnovijem planu planira potrošiti 34 bilijuna rubalja (600 milijardi dolara) na obrambeni i sigurnosni sektor te policiju između 2022. i 2025. godine, rekao je Reutersu u petak izvor upoznat s planovima ministarstva financija. Riječ je o ukupnom iznosu ruskih rezervi prije rata koje su, zbog sankcija, prepolovljene jer je dio sredstava ostao blokiran u bankama izvan Rusije.
Središnja banka Rusije je potvrdila da su banke u zemlji izgubile 1,5 trilijuna rubalja (25,5 milijardi dolara) zbog posljedica sukoba u Ukrajini. Maksim Ljubomudrov iz Središnje banke Rusije rekao je da je ovo “prihvatljiva” razina gubitaka i da vlada ima planove za potporu ruskim financijskim institucijama tijekom krize.
Što će sve doći u pitanje kad krajem godine EU prestane s uvozom ruske nafte što će smanjiti prihode koje donosi prodaja energenata. Uz novi paket sankcija koji se priprema Rusiji.
