Dok se prave koalicije i dogovori ko će činiti vlast na državnom nivou, još jedan udar na građane koji jedva podnose i dosadašnja poskupljenja. Proizvođači najavljuju da će do kraja godine poskupjeti brašno, dok istovremeno nadležni u robnim rezervama tvrde – stanje nije zabrinjavajuće i nema razloga za paniku i provociranje nestašica. Istovremeno, udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da su već istanjeni novčanici građana na ponovnom udaru i da je stanje i više nego alarmantno.
Nemilosrdnim poskupljenjima se ne vidi kraj, ogorčeni su građani. Nepodnošljivo i neizdrživo, kako preživjeti i opstati.
Brašno će poskupjeti do kraja godine, kažu u Udruženju mlinara Republike Srpske. Smatraju da bi nadležni trebalo da imaju robne rezerve, programe i mjere kako da zaštitili stanovništvo, ali ne na štetu proizvođača.
“Naravno da je tačno, s obzirom da pšenica poskupljuje na berzama, a osnovni razlog poskupljenja je prekid izvoza žita iz Ukrajine. Izvoz preko Crnog mora i ruska blokada, zatim poskupljenje energenata i možda je najvažniji razlog- regionalno kukuruz nije dobro rodio, loš je kvalitet kukuruza”, kaže za BHRT Zoran Kos iz Udruženja mlinara Republike Srpske.
“Pa evo ako napravimo analizu koji mlinari iz kog dijela BiH najavljuju poskupljenje brašna, vidimo da su to najave iz RS. Mlinovi koji se snabdijevaju isključivo pšenicom iz Republike Srbije, sto znači da u jednoj sprezi, zajedničkoj, manipulišu sa javnosti i nestašicom i na taj način će doći do možda i neke administrativne zabrane izvoza pšenice, straha, prepadanja stanovništva u BiH, a naša vlada nema nikakve rezerve, nikakve robne rezerve. Niti kantonalna, niti federalna vlada nemaju rezervi iz kojih mogu intervenisati na tržištu”, ističe za BHRT Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore u Tuzli.
Iz Federalne direkcije robnih rezervi tvrde da u ovom trenutku i u skladištu ima četrdeset hiljada tona pšenice, te da nema razloga za paniku i provociranje stanja nestašice.
“To je vrlo značajna količina pšenice koju mi imamo i i mislim da u ovoj situaciji nisu vremena za dizati paniku od neke najave koja je po meni probni balon. Cijena brašna je stabilizirana i ona je takva kakva je, mislim da do drastičnih promjena cijena neće biti”, kaže za BHRT Tončo Bavrka iz Federalne direkcije robnih rezervi.
Stanje je i više nego alarmantno, iako iz institucija BiH godinama tvrde da nije tako. Potrošačka korpa dostiže i do 3000 KM, kažu iz Udruženja “Futura” Mostar.
“Taj iznos potrošačke košarice govori sljedeću stvar, da imamo idealnu situaciju u jednoj obitelji, gdje dvoje ljudi radi i imaju prosječna primanja, to je idealna situacija, oni ne mogu, nedostaje im 1.000 maraka za iznos potrošačke košarice, mjesečno dakle ljudi se moraju odricati u svoje ime, u ime svoje djece i ako to nije alarmantno, onda ne znam sta je”, kaže za BHRT Marin Bago iz Udruženja “Futura” Mostar.
Poskupljenje brašna je logična posljedica pogrešno vođene ekonomske politike i u RS i u FBiH i ne postoji nijedan način na koji sada ova vlast može upotrijebiti bilo koji mehanizam da bi smanjila cijenu brašna kao ni bilo kojih drugih prehrambenih proizvoda, smatra Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.
“Ovo je samo rezultat vođenja robnih rezervi na nivou oba entiteta, gdje smo uništili robnu rezervu u Republici Srpskoj, ona je u fazi stečaja. U Federaciji nemaju toliko zaliha koje mogu podmiriti domaće tržište i mi smo sada bukvalno pravi zavisnici od kretanja na međunarodnom tržištu”, ističe Vukelić.
Ova vlast je uništila najveće poljoprivredne kombinate i mlinarsku industriju i sada imamo zaliha onoliko koliko privatne firme imaju u svojim bunkerima i ništa više, kaže Vukelić. Postavlja se pitanje u slučaju da nas zadese prirodna nepogoda, zemljotresi, požar, poplave, da sve zemlje oko nas zatvore svoje granice, iz kojih bi rezervi bili snabdjeveni građani BiH?