U tradiciji građana Bosne i Hercegovine nije u značajnijem obimu prisutna praksa osiguranja imovine. Nedavna iskustva, poput velikih poplava i klizišta u 2014. godini, pokazuju da od tada građani počinju više razmišljati o osiguranju imovine. U osiguravajućim kućama naglašavaju, da skromne cijene osiguranja, daju veliku sigurnost građanima.
Osiguranje imovine u Bosni i Hercegovini još je daleko od prakse u zapadnoevropskim zemljama. Podrazumijeva se osiguranje automobila, nešto je u značajnijem obimu u postratnom periodu životno osiguranje, dok je osiguranje imovine najmanje zastupljeno u bosanskohercegovčkim osiguravajućim kućama.
„Ja ću napomenuti 2014. godinu, kad su se desile one najveće poplave kod nas. Posle toga, otprilike 15 do 30 dana, je bio takav odziv građana prema nama što se tiče osiguranja imovine. Međutim, poslije 30 dana jednostavno kod nas svijest opet krene svojim putem,“ kaže za BHT Goran Jurčenko, predstavnik osiguravajuće kuće iz Tuzle.
Cijena polise osiguranja stana od 100 kvadrata od požara, poplava i zemljotresa, je na godišnjem nivou oko 150 KM, što dokazuje da cijena osiguranja nije određujuća, već se radi o tradicijskom odnosu prema osiguranju imovine.
„Taj zemljotres možda jeste najskuplja, da kažem, cijena, karika, u dijelu osiguranja, ali to opet ne iznosi neki veliki iznos da bi se naš svijet odrekao tog dijela“, kaže za BHT Goran Jurčenko, predstavnik osiguravajuće kuće iz Tuzle.
Tragični zemljotresi, poput ovog u Turskoj, vjerovatno će imati utjecaja na povećan interes bosanskohercegovačkih građana za osiguranjem imovine. Ipak, za mijenjanje tradicijskog odnosa prema osiguranju, biće nužno raditi mnogo više na edukaciji građana.