Jedno od glavnih obilježja tržišta rada u Federaciji su neusklađeni zakonski akti, ali i manjak školovanog kadra za zanate. Paradoksalno je da sve više mladih napušta Bosnu i Hercegovinu u potrazi za poslom, a da istovremeno stotine hiljada maraka ostaju neiskorištene za njihovo obrazovanje. Mladi se vide kao frizeri, ali niko ne želi da bude mljekar ili farmer. I to nije jedini paradoks. Poslodavci se žale na visoke namete, što ih sprečava da masovnije zapošljavaju.
Dejana Šeovac, jedna je od 630 učenika koja svoju perspektivu vidi u izučavanju deficitarnih zanimanja. Odabrala je smjer pekar. Praksu obavlja tri puta sedmično. Uči praviti razne vrste peciva i kolača, što je, kaže, čini sretnom. Vjeruje da će po završetku školovanja brzo naći posao.
U Srednjoj školi poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti najširi izbor zanimanja spada u poljoprivredne i prehrambene djelatnosti. Međutim, direktorica Seada Velagić ističe da je sve manji broj učenika koji su zainteresovani da izučavaju deficitarna zanimanja:
“Uglavnom je najveća koncentracija od zanatskih zanimanja na smjeru frizer, a, nažalost, najmanje učenika imamo u smjeru prerađivač mlijeka, iako je to deficitarno zanimanje – nema niko na birou za zapošljavanje. I u smjeru farmer, u poljoprivrednoj struci, također imamo situaciju da ministarstvo finansira sve tri godine učenike. Međutim, nema interesanata”.
Primjera radi, u tekućoj školskoj godini 313 učenika prvog razreda ostvarilo je pravo na ovu vrstu stipendije. Unazad četiri godine, iz budžeta KS-a izdvajaju se sredstva s ciljem stipendiranja učenika koji upišu deficitarna zanimanja. U ovoj školskoj godini izdvojeno je nešto više od 300 hiljada maraka.
“Dakle, poenta je ne samo kada se učenici upisuju u prvi razred pa da onda u drugom i trećem razredu ostanu bez stipendija, nego da imaju svoju stipendiju tokom trajanja svog trogodišnjeg obrazovanja”, navodi za FTV ministrica za odgoj i obrazovanje KS-a Naida Hota-Muminović (NiP).
Iz resornog ministarstva kažu da je ovakav postupak najbolji odgovor na potrebe tržišta rada u Kantonu Sarajevo. Plan je da se učenicima omogući puno više prakse kod poslodavca. Na taj način, poslodavci bi bili u mogućnosti da mentorišu mlade ljude, ali i zaposle nove radnike.
“Oni su, dakle, mladi – dođu sa 16, 17 ili 18 godina i potrebno je da uvažimo i njihovu dob i da osiguramo sve druge preduslove kako bi se sigurno uradio proces njihove prakse, odnosno rada kod poslodavca”, dodaje ministrica Hota-Muminović.
Tačni podaci o potrebama tržišta rada ne postoje na evidencijama za zapošljavanje. Mnogo je mladih koji traže posao.
“Poslodavci često potražuju kuhare, konobare, građevinske radnike, zavarivače, stolare, vozače, radnike u IT sektoru, diplomirane inžinjere elektrotehnike i građevine, tako da sa pravom možemo reći da su nabrojana zanimanja u KS-u deficitarna bez obzira na to što na evidenciji imamo prijavljenih osoba sa tim zanimanjima – oni se iz nekog razloga ne zapošljavaju”.
Poslodavci, tvrde iz Zavoda za zapošljavanje, nisu u prilici zaposliti nove radnike zbog visine nameta i obaveza prema državi. Zbog neusklađenosti zakona na nivou Federacije, rad na crno i nestabilni uslovi poslovanja doprinose negativnim statistikama. Zato je u Kantonu Sarajevo potražnja za radnom snagom mala. Dakle, pod hitno treba smanjiti namete, a obrazovanje uskladiti sa potebama tržišta. Mladi bi trebali iskoristiti svaku šansu, te možda malo manje biti probirljivi.