Konferencija “Budućnost šumarstva na kršu u Bosni i Hercegovini” održana je u ponedjeljak u Čapljini s ciljem predstavljanja potencijala šumarstva na krškim područjima u BiH i zemljama jugoistočne Europe, te bolje vidljivosti i prisutnosti ovog sektora na regionalnoj i državnoj razini.
Predsjednik Drvnog klastera Hercegovina Ernest Brajković kazao je kako je u prošlosti bilo mnogo pokušaja pošumljavanja krša.
– Prošli pokušaji pošumljavanja krša nisu nikad dali nekog velikog roda, ali sad smo zovnuli fakultete iz Sarajeva i Splita kako bismo napravili neku strategiju što uraditi u sljedeće dvije godine što bi bilo od koristi za ovo područje, pokušati možda već nešto zasaditi i ako nam to uspije, za dvije godine bismo napravili malo veću konferenciju i pozvali europske članice koje nam mogu pomoći i financijski, idejno, znanjem i svim ostalim – kazao je Brajković.
Trenutno stanje u Hercegovini, što se ove tematike tiče, dosta je loše, ocijenio je.
– Situacija je loša zato što mi nemamo tu strategiju, svatko bi nešto želio pomoći, a tko god hoće pomoći stalno dolazi do nekih zatvorenih vrata. Od profesora iz Sarajeva saznali smo da je najvažnije u svemu tome pravljenje vatrogasnih, protupožarnih puteva, tako smo zovnuli Vatrogasnu postrojbu Čapljine, nismo odmah htjeli ići šire, nego da se mi lokalno informiramo, napravimo neku strategiju i plan i možda da budemo primjer svima ostalima u Hercegovini – kazao je Brajković.
Dodao je kako je cilj ozeleniti Hercegovinu.
– Želimo da naša djeca ovdje dišu, dobit ćemo više čistog zraka i svega ostaloga, ovo bi bio veliki doprinos nama kao regiji, da možda mi svijetu pokažemo kako treba raditi – naglasio je Brajković.
Zdravko Vojvodić iz Drvnog klastera Hercegovine podsjetio je kako je Bosna i Hercegovina država koja je 54 posto pod šumom.
– Ako na to dodamo još i ovaj krš koji imamo, šumarstvo može biti nositelj razvoja ove države, a i bio je uvijek. Najveći problem je što nemamo zakone i organizaciju onakvu kakva bi trebala biti da se ta situacija iskoristi i BiH digne na veći nivo – istaknuo je Vojvodić.
Po njegovim riječima, bh. drvna industrija je jedina koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu.
– Od deset proizvoda koji se proizvedu u Bosni i Hercegovini jedan ostaje, a devet ih ide vani, tako da je to jedina pozitivna bilanca u izvozu ove države. Najviše se izvozi u zapadnu Europu, a što se uvoza tiče uvozimo uglavnom iverice i ploče jer mi nemamo te proizvodnje i na tome bi država također trebala raditi, ponuditi uvjete nekim korporacijama koje mogu napraviti te tvornice jer je u pitanju velika investicija, samo treba garantirati količinu sirovine – kazao je Vojvodić.
Pomoćnik ministra gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marin Ćorić kazao je kako navedeno ministarstvo svake godine Drvnom klasteru Hercegovine pomaže stručno i financijski kako bi poduprlo njegov opstanak i razvoj.
– To je sve u interesu razvijanja gospodarstva u našoj županiji, odnosno proizvodnje i plasmana tih proizvoda na inozemno tržište. Dosta naših firma izvozi u zemlje zapadne Europe, pogotovo pločasti namještaj, a mi smo im pomogli da dobiju certifikate kako bi mogli izvoziti u EU. Imamo izvrstan odnos s Drvnim klasterom i to svake godine ide u sve boljem smjeru, suradnja se svakim danom širi sve više i više, i mi u ministarstvu stojimo na dispoziciji drvnom, ali i svim drugim klasterima, te našim poduzetnicima – kazao je Ćorić.
Naveo je kako Ministarstvo gospodarstva HNŽ-a uskoro kreće s poticajima za poljoprivrednike, proizvođače, obrtnike, IT sektor i slično.
– Oni izvoze sve svoje proizvode ne samo u zemlje EU-a, nego i svijeta. Ove godine dijeli se milijun i 300 tisuća maraka, ako se ne poveća. Vlada je ta sredstva odobrila da se mogu raspisati javni pozivi, a ovih dana će ići javni poziv za ovu godinu – kazao je Ćorić.
Domaćin konferencije bio je Grad Čapljina, organizator Drvni klaster Hercegovina s partnerom Hrvatskim drvnim klasterom, a događaj se održao uz podršku Vlade HNŽ-a.