Sjedinjene Američke Države su tokom posljednjih deset godina brzo ostarile. Dio stanovnika starijih od 65 godina je porastao od 2010. do 2020. i to najbrže od ijedne decenije u poslednjih 130 godina.
Popis stanovništva pokazuje da istovremeno broj djece opada. Pad procenta djece mlađe od pet godina je jako vidljiv u statistici iz popisa 2020, objavljenoj u četvrtak. Trend pokazuje da prosječni Amerikanac ima 38,8 godina, za razliku od 37,2 u prošloj dekadi.
Najveće dvije starosne generacije uticale su na promene: boomeri od 65 i više godina i milenijalci koji su odrasli i ušli u dvadesete i rane tridesete godine. Manje djece je rođeno između 2010. i 2020, prema rezultatima popisa koji se radi jednom u deset godina. Natalitet je pao pošto žene odlažu rađanje za kasnije, jer se prema tvrdnjama stručnjaka, fokusiraju na karijeru i obrazovanje. Isti eksperti dodaju da se stopa rađanja nikad nije vratila na nivo prije Velike recesije od 2007. do 2009. godine.
“Jako brzo su kriza između balansa posla i privatnog vremena, nedostatak kapaciteta za brigu o djeci, stres oko zdravstva, krova nad glavom i stabilnosti na poslu, uticali na natalitet, tako što su stvarali nesigurnost i to je otežavalo odluku o rađanju i brizi o djeci”, naveo je Filip Koen, sociolog Univerziteta Merilend.
Tu su i važne socijalne i ekonomske posljedice populacije koja stari, kao što je mogućnost zaposlenih da kroz odvajanja za penziju, socijalno i zdravstveno, izdržavaju starije. Biro za statistiku izračunao je odnos izdržavanja kao broj djece plus starijih ljudi na stotinu zaposlenih. Dok se ta stopa spustila kada su u pitanju djeca, kod starijih se povećala za 6,8 ljudi u posljednjih 10 godina.
Broj ljudi koji su stariji od 100 se skoro duplo povećao, sa 53.000 na više od 80.000. Dio muškaraca koji žive duže je takođe porastao.
Badi Libman ima 98 godina i živi u Sent Luisu. On kaže da je tajna njegove dugovječnosti u genima i aktivnom životu. Igra bridž dvaput nedeljno, vodi diskusije u zajednici penzionera, te i dalje ide u sinagogu i u školu koju je finansirao. Do prije pet godina, redovno je vozio bicikl.
“Skoro sam provjeravao pejsmejker i rekao mi je ljekar da će mi trajati još 4 i po godine, pa moram još makar toliko da živim”, kaže Libman.
Ljudi koji su doživeli stotu, imaju za to da zahvale vakcinama i antibioticima, operacijama i boljem liječenju bolesti, rekao je Tomas Perls, profesor medicine na Univerztetu Boston.
“Mnogi ljudi koji imaju genetske predispozicije ili životne uslove koji povećavaju njihove šanse da dožive stotu, ali bi možda umrli od sada lako rješivih zdravstvenih problema, uspjevaju da dožive dugovječnost” , dodao je Perls.
Ovi podaci izlaze dvije godine poslije popisa jer je bilo problema oko prikupljanja podataka tokom pandemije 2020. i 2021. godine.
Ovo je prvi popis od kada je Vrhovni sud legalizovao istopolne brakove u 2015. Popis je pokazao da više od polovine američkih domaćinstava čine bračni ili životni partneri, a 1,7 odsto istopolni parovi. Budući da nije postavljano pitanje seksualne orjentacije, nema podataka o tome koliko LGBTQ ljudi žive sami ili ne žive sa bračnim ili životnim partnerima.
Prosječna starost varira od rase i etničke pripadnosti, prosječni bijelac ima 44,5 godine, a Latinoamerikanci 30 – inače je četvrtina američke djece hispano porekla. Crnci imaju 35,5, a Azijati 37,2 godine. Najmlađa država sa prosječnom starošću od 31,3 godine je mormonska Juta. Najstariji je Mejn, sa 45,1, gdej su “boomeri” počeli da odlaze u penziju.
Ljudi stariji od 65 godina čine 16,8 odsto od 331 miliona stanovnika u Americi u 2020, dosta manje nego u Japanu, Italiji i Grčkoj gdje ih je od petine do četvrtine populacije. Ipak, taj dio će rasti, kako generacija “boomera” stari.
“U budućnosti, imigracija će biti jedini način da Amerika izbjegne pad broja stanovnika”, dodaje Koen.