Žetva pšenice u našoj zemlji je završena, pšenica je predata u mlinove po cijeni od 35 feninga za kilogram. To je ponovo otvorilo pitanje cijene hljeba – dok ratari traže da, zbog jeftine pšenice pojeftini i hljeb, u pekarskoj industriji kažu da cijena pšenice više nije presudna u formiranju cijene hljeba.
Vekna hljeba od pola kilograma skoro dvije marke, kilogram pšenice 35 feninga. Takvo je trenutno stanje na tržištu nakon posljednje žetve. Iako građani smatraju da bi hljeb trebalo da bude jeftiniji, u udruženjima potrošača kažu da, iako je i ranije bilježen pad cijene pšenice na berzi, nije se dešavalo da hljeb pojeftini.
“Trebalo bi u svakom slučaju ići na neke dugoročnije i ozbiljnije mjere. Postoje određeni načini kako u drugiim državama to rade, da se vode neke dugoročnije mjere, naravno poštujući slobodno formiranje”, ističe Jovan Vasilić iz Udruženje potrošača “Zvono”.
U pekarskoj industriji objašnjavaju da cijena pšenice više nije presudna u formiranju cijene hljeba.
“Od korone pa na ovamo, cijena pšenice ne utiče toliko na formiranje cijene, najviše utiče radna snaga. Mi smo od doba korone 3-4 puta povećavali plate radnicima”, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Pojeftinjenju se ne mogu nadati, ali je za potrošače barem utjeha da uskoro neće biti ni poskupljenja hljeba.
“Držimo cijene naših proizvoda do daljnjega stabilne. Nemojte da mislite da nas očekuje ikakvo umanjenje, može samo biti uvećanje”, kaže Njegoslav Zagorac, vlasnik lanca pekara.
“Neće doći do korekcije cijena pekarskih proizvoda, ni do pojeftinjenja ni do poskupljenja”, navodi Pelemiš.
Prema nekim procjenama, od 100 kg pšenice, koju ratar proda za 35 maraka, dobije se oko 74 kg brašna, od čega se može napraviti oko 148 kg hljeba, odnosno oko 300 vekni od po 500 grama, koje su najčešće u prodaji.