Prema projekciji Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, prosječna plata isplaćena u prošlom mjesecu na području Federacije, pokriva tek 40 posto sindikalne potrošačke korpe. Prema izračunu Saveza sindikata Rеpublike Srpske, prosječna plata u ovom entitetu za juli pokrivala je oko 55 posto sindikalne potrošačke korpe. Radnici u oba bh. entiteta najveći dio plate potroše za prehranu.
Kadrovi snimljeni na centralnoj gradskoj pijaci u Tuzli svjedoče o skromnoj ponudi i još slabijoj posjećenosti. Sve je ovo, naravno, posljedica teške godine za poljoprivrednike koju je obilježila dugotrajna suša, a građani su pod ogromnim pritiskom kako preživjeti s tako malim platama i penzijama. Prosječna plata u Federaciji BiH od 1351 KM pokriva tek 40% od sindikalne potrošačke korpe od 3 380 KM, a s minimalcem se ne može podmiriti ni 20% te potrošačke korpe.
Mirsada Imamović, trgovac na tuzlanskoj Velikoj pijaci
„Nikom nije lako pogotovo sad u ovom periodu kad svjet sprema za školu djecu, i za zimu, o zimnici i ne sanjaju, rijetko, rijetko koji. Prva ja je neću praviti, jer mi je skupo, iskreno rečeno, nešto malo, vrlo malo ali slabo.“
Prema izračunu Saveza sindikata RS potrošaka korpa u ovom entitetu je 2 600 KM, a procječna plata 1 416 KM s kojom se podmiruje tek 55% te korpe. Za ekonomiste, ove razlike u izračunu potrošačke korpe u entitetima su nelogične, jer je riječ o jedinstvenom ekonomskom prostoru. Ekonomista Damir Bećirović dovodi u pitanje metodologiju izrade potrošačke korpe navodeći da je ona nema međunarodnu verifikaciju. On ne negira činjenicu da bh porodica s prosječnom platom teško može preživjeti i da se, uglavnom, sve svodi na prehrambene potrebe, a to ostavlja teške posljedice po društvo koje se najbolje vide kroz masovni odlazak građana u inostranstvo.
Dr. Damir Bećirović, ekonomist, IPI akademija Tuzla
Iako vrlo često se navodi da ekonomski razlozi nisu primarni, oni spadaju svakako na vrh liste razloga zašto ljudi odlaze u inostranstvo.Dakle, danas mladi ljudi u ovoj državi mogu priuštiti život, nemamo mi gladnih i toliko beskućnika, ali nikakvo investiranje, znači stanovanje, investiranje u odmor i nešto drugo ne mogu priuštiti i odlaze.
Ovako dugotrajan ekonomski pritisak na građane Bosne i Hercegovine odražava se porazno i na socijalne apsekte društva. U borbi za prežive svaki mjesec građani se osjećaju bezvoljno i poniženo.
Smiljana Vovna, sociolog, Tuzla
Jako utiče na psihu čovjeka, na njegovu socijalizaciju u društvu. Čovjek, običan bosansko-hercegovački, kad je otiš'o na ručak, penzioner da li može počastiti sa porcijom ćevapa, a to su osnovne potrebe koje ljudima potrebne da se druže, da maju interakciju sa drugim ljudima.
Upravo zbog borbe za puko preživljavanje, dok se istovremeno stvara sve veće socijalno raslojavanje u društvu, i dok političke elite žive u nekom svom odvojenom svijetu, bosanskohercegovački građani su sve manje spremni na socijalni bunt, a mladi ljudi jedini izlaz vide u odlasku iz države.