Prema planu gazdovanja za 2024. godinu Šumarstvo “Prenj” Konjic provodi redovnu akciju jesenjeg pošumljavanja tokom koje će biti posađeno oko 120 hiljada sadnica, a na kojoj površini i unutar kojih područja, pojašnjava rukovodilac Službe uzgoja, integralne zaštite i rasadničke proizvodnje u preduzeću Šumarstvo “Prenj”, Elma Ljevo.
“Ukupna površina šumskog zemljišta koje obuhvata šume i goleti, a kojima gospodari preduzeće Šumarstvo “Prenj” iznosi negdje oko 62.000 hektara. Na osnovu navedene površine šumsko-privrednog područja, prema planu gazdovanja za 2024. godinu, planirani obim šumsko-uzgojnih radova prema našem prosječnom godišnjem planu, za konjičko područje iznosi 76 hektara, dok je planom predviđena površina za pošumljavanje područja krša općine Konjic 7,5 hektara. Za potrebe pošumljavanja koristimo sadni materijal koji je proizveden u rasadniku na Boračkom jezeru. Kada govorimo o broju sadnica, za ovogodišnje pošumljavanje je planirano nešto manje, oko 120.000 sadnica, s razlogom što se planom predviđeno pošumljavanje u gospodarskoj jedinici Neretvica i gospodarska jedinica “Neretvica Krš” prolongira za narednu godinu zbog katastrofalnih poplava, odnosno elementarne nepogode koja je zahvatila ovo područje, pri čemu je, dakle, uništena većina putnih komunikacija, te je do površina koje su planom predviđene za pošumljavanje, nemoguće doći. “
Nažalost ni ove godine u toku ljetnih mjeseci nisu nas zaobišli požari. O tome koliko ima opožarene površine na području Grada Konjica, Ljevo je za radiokonjic.ba kazala da su procjene negdje oko 70 hektara, ali da to nisu konačni podaci.
“Na osnovu preliminarnih podataka koji su dobiveni snimanjima na terenu, ukupna površina koja je zahvaćena požarima u ovoj godini iznosi negdje oko 70 hektara. Međutim, ti podaci nisu konačni, s obzirom da je jedan dio te opožarene površine sumnjiv na prisustvo minsko- eksplozivnih sredstava, zbog čega je u jednom dijelu upravo bio onemogućen pristup gašenju. Tokom tekuće godine požari su registrovani na lokalitetima Rasvar, znači iznad sela Raotići, zatim Viljak, Crno polje, Bjelovčina, Vrtaljica, to je, dakle, naš zaštićeni prirodni rezervat, Prebilje, Tisovica, Zlatar i Čelinska planina.”
Kao i prethodnih godina pošumljavanjem su obuhvaćene i opožarene površine
“Zemljište nakon požara, odmah nije spremno za pošumljavanje. Da bi se vratio jedan dio tog organskog sloja, odnosno humusa, ukoliko se radi o niskim, manjim požarima, potrebno je da prođu minimalno dvije godine, da bi se tu mogli planirati neki šumsko-uzgojni radovi. Međutim, obično dok ta površina bude spremna za pošumljavanje, počinju da se javljaju ti erozivni procesi i sl. Ono što je važno jeste da je tokom 2024. godine planom pošumljavanja predviđena površina, kada govorimo o opožarenoj površini, od 17,8 hektara i planirano je pošumljavanje 31.000 sadnica. Pošumljavanje će se vršiti na lokalitetima Ivan- planine, zatim Bratisova, Lapovog dola, Repovice, Galjeva, Bala, Zlatara, Crnog polja, Tisovice, Grušče, Zvekuše, Spiljana i brojnih drugih lokaliteta gdje smo mi vršili radove.”
Ko sve učestvuje u akciji pošumljavanja pojašnjava rukovodilac Službe uzgoja, integralne zaštite i rasadničke proizvodnje u preduzeću Šumarstvo “Prenj”, Elma Ljevo.
“Preduzeća je provelo poziv javnih nabavki za usluge pošumljavanja na koji se, nažalost, niko nije javio. Tako da kao i prethodnih godina poslove na pošumljavanju će vršiti lokalno stanovništvo, zatim uposlenici preduzeća Šumarstvo “Prenj” uz, naravno, svu stručnu pomoć, bilo šta da treba. Ukoliko se ukaže interes nekih nevladinih organizacija, volontera ili udruženja stojimo na raspolaganju.”
Da je šumskim ekosistemima nužna i neophodna dodatna briga govore pomenuti podaci o opožarenim površinama, ali i poplavama i klizištima koji su nas nedavno zadesili.
“Osvrćući se na te poplave koje su ne tako davno zadesile naše područje, gdje je u kratkom periodu pala veća količina kiše, pored prirodnog faktora tu je sigurno utjecaj imao i ljudski. Dakle, bez obzira na koristi koje šuma pruža, tolike ekstremne količine padavina i izazvanu katastrofu, šuma nije mogla spriječiti, ali je značajno mogla ublažiti na način da skladišteći te ogromne količine vode svojim korijenovim sistemom, smanji zadržavanje vode na zemljištu i unutar zemljišta, što smanjuje mogućnost nastanka poplava, bujičnih tokova i klizišta.”
Jesenje pošumljavanje počinje od završetka vegetacije pa sve do pojave prvih snjegova odnosno mraza koje uzrokuje smrzavanje tla. Kada je riječ o vrstama sadnica koje će se koristiti za ovogodišnje pošumljavanje to su smrča, crni i bijeli bor, a od lišičara : bukva, hrast, javor, jasen i voćkarice.
(Radio Konjic)