Privreda BiH u prošloj godini pretrpjela je velike posljedice recesije u Njemačkoj, jer je izvoz u tu zemlju, koja se ubraja među najznačajnije domaće spoljnotrgovinske partnere, pao za čak 227,76 miliona maraka, a loše prognoze za trgovinu sa tom državom Evropske unije mogle bi biti nastavljene i tokom cijele ove godine.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH izvoz u Njemačku prošle godine pao je na 2,50 milijardi maraka, dok je godinu ranije izvoz iznosio 2,72 milijarde KM. Privreda u Njemačkoj počela je da bilježi pad još krajem 2022. godine zbog sukoba u Ukrajini, a te godine sa domaćeg tržišta plasirani su proizvodi u Njemačku u vrijednosti 2,70 milijardi KM.
Sa druge strane, pada i uvoz iz Njemačke u BiH, ali daleko manjim intenzitetom, jer je prema podacima UIO na domaće tržište prošle godine iz te zemlje EU uvezeno proizvoda u vrijednosti od 2,65 milijardi KM, odnosno godinu ranije 2,71 milijardu KM.
Pad trgovine sa Njemačkom, prema riječima ekonomista, je trend koji je nezaustavljiv od izbijanja sukoba u Ukrajini.
– Dominacija geopolitike i politike nad ekonomijom biće nastavljena i samim tim možemo očekivati trend smanjenja proizvodne aktivnosti, prije svega u prerađivačkom sektoru, svih evropskih zemalja, a prije svega ovih vodećih. BiH kao zemlja koja je orijentisana, prije svega, na region može očekivati, s obzirom da se proizvodnja u tim evropskim zemljama smanjuje, da će i zahtjevi tržišta za gotovim proizvodima, poluproizvodima i sirovinama stagnirati – kazao je “Glasu Srpske” ekonomista Aleksandar Ljuboja.
Smanjenje narudžbi i potrošnje, naglašava Ljuboja, u zemljama zapadne Evrope koje su najznačajniji domaći spoljnotrgovinski partner, ostaviće posljedice na smanjenje proizvodnje u domaćem prerađivačkom sektoru.
– Neki trend u oporavku se ne može očekivati do razrješenja geostrateških i geopolitičkih pitanja, ali to je sada čudo koje se očekuje stupanjem na snagu nove američke administracije na scenu i preuzimanjem ukupne spoljne politike za koju se očekuje da bi mogla da dovede do stabilizacije odnosa prvo u politici, a zatim u ekonomiji. Pred nama je, vidjećemo šta će se dešavati – zaključio je Ljuboja.
Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić kazao je da je izvoz u prošloj godini padao u velikom procentu zbog pada tražnje na evropskom tržištu.
– Ako se nastave ovi trendovi domaća privreda biće u izuzetno teškoj situaciji. Negativne trendove na evropskom tržištu imamo već tri godine, a evo prenijeli su se i u ovu 2025. godinu. Dakle, problemi su ostali isti i trebalo bi da razmišljamo kako i na koji način privredu prilagoditi da iz ove recesije izađe što bezbolnije kako bi mogla dočekati i neka bolja vremena kada dođe do poboljšanja na tržištu i do povećanja tražnje za proizvodima – kazao je “Glasu” Ćorić i dodao da bi prema najnovijim prognozama loši trendovi na evropskom tržištu mogli da se zadrže tokom čitave 2025. godine.
Na putu bez povratka
Njemačka se, prema prognozama tamošnjih stručnjaka, približava tački bez povratka. Visoke cijene energenata i pad izvoza učinili su da svako njemačko domaćinstvo bude siromašnije za 2.500 eura. Poslovni lideri znaju za ovo, stanovništvo to osjeća, ali političari još nisu uspjeli da pronađu odgovore na pitanja koja se postavljaju.
Sve veći jaz biće teško nadoknaditi zbog strukturnih problema, kao što su gubitak ruske energije i problemi proizvođača automobila “Volkswagena” i “Mercedes-Benza” kojima je sve teže da se nose sa kineskim konkurentima. Pad konkurentnosti nacionalne ekonomije znači gubitak od približno 2.500 eura godišnje za svako njemačko domaćinstvo.
– Njemačka neće propasti preko noći. To je ono što ovaj scenario čini tako zastrašujućim – smatra Ejmi Veb, osnivačica i izvršna direktorica instituta FTI, organizacije koja savjetuje njemačke kompanije o razvojnoj strategiji.