Ono što je evidentno u Bosni i Hercegovini i bez socijalne karte, jeste da se u našem društvu gubi takozvani srednji sloj društva, koji je nekada bio pokretač ekonomije. Sindikalna potrošačka korpa za decembar 2024. godine iznosila je 3.114 maraka. U vremenu kada je prosječna plata krajem godine iznosila 1415 maraka a najniža 619 maraka, postavlja se pitanje: Kako naši građani prežive mjesec?
Zbog stalnog rasta cijena koji je u trgovinskim lancima širom naše države prisutan već sa početkom nove godine, čak i osnovne prehrambene namirnice za mnoge građane postale su luksuz. Udruženje potrošača poziva građane da kupuju one proizvode koji su jeftiniji, a sve kako bi utjecali na formiranje cijena.
“Ukoliko namjeravaju kupiti jedan proizvod i navikli su na taj proizvod, a nađu sličan proizvod drugog proizvođača, drugi brend, drugu marku – neka kupe taj drugi ako je i pet feninga jefitniji. Naše učešće na tržištu u slobodnom formiranju cijena moguće je jedino ako biramo jeftiniju robu”, kaže Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK-a.
„Šta građani rade? Vjerovatno se dosta toga može objasniti utjecajem naše dijaspore, njenom podrškom, postojanjem sive ekonomije – tih neformalnih dohodaka, koji nisu formalizovani kroz formalnu ekonomiju i slično. Drugačije, nema objašnjenja“, navodi Admir Čavalić, predsjednik Kluba SBiH u Parlamentu FBiH.
Kada je riječ o povećanju minimalne plate, ekonomisti ističu da je, zapravo, riječ o povećanju bruto cijene rada koja će iznositi 1744 marke. Takva bruto cijena biti će veća od one u Češkoj, Mađarskoj ili Turskoj.
„Posebno je problematično i može imati ovu uzročno-posljedičnu vezu spram cijena kod mikro, malih i srednjih biznisa – koji nisu toliko antifragilni i nisu toliko otporni na ovaj rast“, objašnjava Čavalić.
Sa druge strane, Udruženje potrošača TK-a smatra da se povećanjem minimalne plate suštinski ništa neće promijeniti, te ne vide razlog za povećanjem cijena proizvoda.
„Poslodavci traženjem neoporezivog dijela plate ne gube ništa, u suštini gube jako malo i ne postoji nikakav razlog za povećanjem cijena proizvoda zbog uvođenja te minimalne plate od 1000 maraka“, dodaje Bulić.
A za trenutnu ekonomsku situaciju u državi – građani najviše krive političare.
Standard našeg društva je među najlošijim u Evropi, a nije rijetkost čuti da se u trgovinama kradu i osnovne životne namirnice. I dok su nam narodne kuhinje sve punije, a građani sve siromašniji, naši bh. političari svakog mandata su sve bogatiji.
