Ukupno 17 elemenata je klasificirano kao rijetki zemni metali, uključujući neodimij (Ne), praseodimij (Pr), cerij (Ce) i disprozij (Dy). Osobine pojedinačnih metala se razlikuju – grupiraju se pod zajedničkim pojmom jer se u prirodi često pojavljuju zajedno.
Što ih čini tako vrijednima?
Rijetki zemni metali postali su nužni za gospodarstvo. Potrebni su, na primjer, za proizvodnju poluprovodnika, pametnih telefona i električnih automobila. U eri digitalizacije, oni su strateški važno bogatstvo. Svaki od metala ima svojstva koja ga čine vrijednim za industriju – neki su čak i nezamjenljivi. Europij (Eu) se, na primjer, koristi za televizijske ekrane, cerij za poliranje stakla, a lantan (Ln) za katalizatore u benzinskim motorima. Magneti za vjetroturbine na moru su napravljeni od neodimija (Nd) i disprozija. Rijetki zemni metali također nalaze primjenu u proizvodnji dronova, čvrstih diskova, teleskopskih leća, raketa i borbenih zrakoplova.
Jesu li doista rijetki?
Da i ne. U principu, većina rijetkih zemnih metala je relativno česta u Zemljinoj kori. U procjeni za 2024. Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država (USGS) procjenjuje globalne rezerve na najmanje 110 milijuna tona, od kojih se 44 milijuna nalazi u Kini, daleko najvećem svjetskom proizvođaču. Još 22 milijuna tona nalazi se u Brazilu, 21 milijun u Vijetnamu, deset milijuna u Rusijii, sedam milijuna tona u Indiji.
U Njemačkoj postoji veliko ležište na sjeveru Saske, ali se ne kopa. U Europi također postoje ogromna, neiskorištena nalazišta u Skandinaviji – Švedska je, na primjer, prijavila veliko nalazište 2023. godine. Ključno pitanje je, međutim, je li rudarstvo na tom polju ekonomski isplativo, pošto su uloženi napori i naknadni troškovi za životnu sredinu visoki.
Što otežava proizvodnju?
Rijetki zemni metali se obično nalaze u sjedinjenjima u rudnim slojevima. Problem je ekstrakcija iskopane rude u što čišćem obliku. Ovo često zahtijeva kemijske procese u kojima se koriste kiseline. Procesi su složeni i imaju brojne neželjene efekte: proizvode se radioaktivni izotopi i toksične otpadne vode, a područja oko proizvodnih lokacija često podsjećaju na lunarne pejzaže. Eksperti smatraju da rudarenje rijetkih zemnih metala u Njemačkoj nije moguće iz ekoloških razloga.
Zašto Kina igra tako veliku ulogu?
Kina je daleko ispred svih kao lider na svjetskom tržištu rijetkih zemnih metala. Sama zemlja ima velika nalazišta, ali je iznad svega izgradila veliku mrežu za preradu sirovina tijekom godina kroz ogromne vladine investicije. Pored toga, Kina ima puno patenata za neophodne tehnologije. Zbog toga ih mnogi drugi proizvođači rijetkih metala izvoze u Kinu nakon iskopavanja.
Zemlja je prvi put otvoreno koristila metale kao sredstvo pritiska 2010.: zbog teritorijalnog spora, vlada Narodne Republike je obustavila izvoz u Japan. SAD se 2019. suočio sa sličnom prijetnjom u kontekstu trgovinskih sporova s Kinom u to vrijeme.
Zašto je ovo pitanje toliko važno za Sjedinjene Američke Države?
Uz pozadinu trgovinskog sukoba s Kinom, koji je sada ponovno zapalio američki predsjednik Donald Trump, značaj metala je nastavio rasti. Rijetki zemni metali su bolna točka za američku industriju. SAD je godinama dominirao svjetskim tržištem, ali je sada vrlo ovisan o uvozu. To je primijetio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski – on je prvobitno iznio prijedlog da se rijetki zemni metali ponude u zamjenu za vojnu pomoć. Ustvari, čak i prije američkih izbora na jesen, ponudio je da plati zapadnu pomoć sirovinama. Tako da ova najnovija Trumpova izjava da će Ukrajini ponuditi vojnu pomoć u zamjenu za rijetke zemne metale zapravo nije ništa novo.
Tekst je preuzet s tagesschau.de