U pojedinim sarajevskim pekarama od juče su povećane cijene hljeba i pekarskih proizvoda, dok će u ostalim poskupjeti nakon mjeseca ramazana, i to za 10 do 15 posto. U Bijeljini će cijene u pekarama biti povećane od 20. februara 10 do 12 odsto. Na području banjalučke regije za sada nisu planirana poskupljenja. Analizirajući posljednje četiri godine, hljeb je skuplji za čak 117 odsto.
Novi udar na džepove građana. U pojedinim sarajevskim pekarama od juče su pekarski proizvodi skuplji i do pola marke. Ostali pekari planiraju narednog mjeseca dići cijene za 10 do 15 odsto. Apeluju da država smanji troškove režija i doprinosa.
“Radnik koji radi 27 godina, zar nije sramota da dobije otkaz zato što su režije 1.200 maraka, a njegova plata 1.500. Ovakve doprinose i režije nema nijedna država u Evropi i Balkanu, sigurno”, ističe Miftar Ljušaj, vlasnik sarajevske pekare.
Zbog povećanja minimalca i nameta, skuplji hljeb građani Bijeljine će plaćati od 20. februara. Pekarski proizvodi biće skuplji i do 12 odsto.
“Vekna od 500 grama koja je bila 1,70 koštaće 1.80 KM. Mislim da je to minimalno poskupljenje koje će samo nadomjestiti novonastale troškove. Ako poredimo sa Banjalukom, vekna košta od 2,20 do 2,40 KM”, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Poljoprivredni proizvođači smatraju neopravdanim rast cijena hljeba i pekarskih proizvoda.
“Kada je bila 50 feninga, imali smo hljeb po 90 feninga i marku a sad je pšenica 36, a on dvije marke. Dijete kada pođe u školu za jednu kiflu treba tri kilograma pšenice da bi kupilo najjeftiniju kiflu”, navodi predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić.
Računicu da vekna hljeba košta 37 feninga pekari smatraju nerealnom. Kažu da su ukalkulisani samo troškovi sirovine, bez troškova prevoza plata zaposlenih, poreza i doprinosa. Na području banjalučke regije, u naredna dva mjeseca, nisu planirana poskupljenja.
“Od ukupne cijene koju postignemo na tržištu, plate su 35 odsto i sad su plate iznosom prerasle troškove sirovine. Ako se na 40 miliona zaradi 800.000 ili milion, kolika je zarada 2-3 procenta od prometa, šta znači da spustimo cijenu za 2-3 procenta i radimo dzabe”, kaže Saša Trivić, vlasnik lanaca pekara u Banjoj Luci.
U Pokretu za zaštitu potrošača ističu da je brašno tokom pandemije bilo duplo skuplje, a da cijene u pekarama nisu rasle. Sada su cijene pekarskih proizvoda udvostručene, iako je brašno od tada pojeftinilo.
“Cijena hljeba je bukvalno porasla za 117 odsto. Mi smo prije četiri godine 2021. kada uporedimo prosječnu platu i cijenu hljeba mogli kupiti 1.017 hljebova. Ove godine za prosječnu platu možemo kupiti 701 hljeb”, ističe Admir Arnautović, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Srednja Bosna.
Građani su podijeljenog mišljenja kada je riječ o cijenama u pekarama. Jedni smatraju da su previsoke, drugi da su prihvatljive. Dok svako u lancu ima svoju računicu, u Pokretu za zaštitu potrošača imaju prijedlog. Izračunali su da se hljeb od kilograma u domaćinstvu može proizvesti od 37 feninga do marku i 17 feninga, u zavisnosti od kvaliteta i količine brašna koja se kupuje.