Oko 20% teritorija Ukrajine — uključujući hiljade sela i malih gradova — kontrolira Rusija. Život se dramatično promijenio za mnoge Ukrajince nakon ruske invazije, a neka mjesta – poput Bakhmuta, Chasiv Yar i Vovchanska – bila su gotovo potpuno uništena. Mariupol, grad od pola Miliona ljudi, devastirale su ruske snage prije tri godine i još uvijek je pod ruskom okupacijom. Yevhen Tuzov je živio u Mariupolu prije rata, gdje je bio sportista i poznata javna ličnost u primorskom gradu.
„Mariupol je nekada bio prelep grad, a sada su od njega ostale samo ruševine…”, govori Tuzov.
Ukrajinski predsjednik Volodimur Zelenski kaže da njegova vlada nije odustala od Mariupolja. U svom novogodišnjem obraćanju naciji, rekao je:
„Ne odričemo se onoga što je naše. I… mi ne zaboravljamo naše ljude. Oni koji su u zatočeništvu. I mi ćemo se boriti za svaku osobu koja je, nažalost, još uvijek tu.”
On kaže da su Rusi već započeli obnovu Mariupolja, a dijelovi grada su velika gradilišta. Kuće lokalnog stanovništva zamijenjene su kompleksima sa skupim stanovima na prodaju. Nekoliko stanovnika se osjeća „izgurano”, što se vidi na snimcima objavljenim na društvenim mrežama.
„Naše kuće su srušene, a na njihovim mjestima se grade stanovi za prodaju. Već tri godine iznajmljujemo stanove i živimo u domovima i prihvatilištima. Ima nas na desetke i desetke tisuća”, kaže jedna žena.
„Kuće na lijevoj obali su na pješačkoj udaljenosti od mora. Ovo je divno područje koje određeni ljudi očigledno žele imati za sebe, da tamo grade stanove i prodaju ih. I završićemo na ulici!”, govori druga žena.
Tuzov kaže da mnoge ruske pridošlice kupuju jeftine nekretnine na moru.
„Zato što su za Ruse koji dolaze iz, recimo, Moskve ili Sankt Peterburga, cijene suludo jeftine… Ali imajte na umu da je vrlo vjerovatno da je bivši vlasnik vašeg stana sahranjen u dvorištu vašeg novog doma.”
Ruske snage su takođe zauzele grad Melitopoj u oblasti Zaporizhzhia oblasti ubrzo nakon invazije na Ukrajinu. Od tada mještani žive u stalnom strahu, kaže bivša stanovnica Olha Leontieva.
„Oni koji su ostali u okupaciji vjerovali su da će brzo biti oslobođeni. … Sada, kada razgovaram s nekima od njih, još uvijek ima nade i vjere, ali se plaše pričati o tome – znaju da se mnogi telefoni prisluškuju. … Tako se boje!”, govori ona.
Ukrajinci u okupiranim gradovima bili su primorani da vade ruske pasoše. Bez njih ljudi ne mogu dobiti medicinsku pomoć niti kupiti lijekove u ljekarnama.
„Znam jednu ženu, jako je bolesna, bori se sa rakom… Zvala me je i plakala, rekla da mora da uzme ruski pasoš jer doktori neće da joj pomognu”, kaže Leontieva.
Lokalne škole prisiljavaju rusificiranje učenika kako bi se djeci oduzeo ukrajinski identitet, kaže Cvetelina van Benthem, istraživačica i pravnica koja se specijalizirala za pravo oružanih sukoba na Univerzitetu Oxford.
„Vidimo da se obrazovni sistem koristi kao oružje protiv ukrajinskog identiteta na okupiranim teritorijama. Ukrajinske knjige se uništavaju i zamjenjuju ruskim; nastavnici su zastrašeni”, rekla je ona.
Dok mnogi Ukrajinci ostaju u zarobljenim gradovima, nadaju se prestanku borbi i ruske okupacije.
(Glas Amerike)