Poljoprivredno-prehrambeni sektor Bosne i Hercegovine prošle godine zabilježio je spoljnotrgovinski deficit od oko četiri milijarde KM, a od dva miliona hektara obradivih površina u BiH iskorištenost je samo 20 odsto, izjavio je direktor Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Slaviša Ćeranić.
Ćeranić je rekao da je ova grana jedna od najznačajnijih u BiH, osim metalskog i drvnog sektora, od kojih se poljoprivreda razlikuje po tome što dugo godina bilježi ogroman deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni.
“U prošloj godini ukupan obim razmjene iznosio je oko 6,3 milijarde KM, od čega se na izvoz odnosi oko 1,2 milijarde KM, a na uvoz oko 5,1 milijarda KM. Ako se to poredi sa prethodnim godinom, to je povećanje za oko 10 odsto ukupnog obima i povećanje izvoza za oko 8,5 odsto, a uvoza za oko 10 odsto”, naveo je Ćeranić.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni sektor je karakterističan po tome što je pokrivenost uvoza izvozom najmanja i u prošloj godini iznosila je 23 odsto, a ako se pogleda ukupan spoljnotrgovinski deficit, samo ovaj sektor čini trećinu spoljnotrgovinskog deficita BiH.
“Kada je riječ o tržištima, imamo obrnuto proporcionalna kretanja izvoznih i uvoznih tržišta, za razliku od ostalih sektora”, istakao je direktor Sektora za makroekonomski sistem Komore.
Ćeranić je rekao da su ključna izvozna tržišta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru susjedne zemlje – Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, dok u uvozu, uglavnom, osim Srbije koja nije dio EU, dominiraju zemlje iz Unije – Hrvatska, Slovenija, NJemačka, Italija. Prema grupama proizvoda, najznačajniji su mlijeko i mliječni proizvodi, čiji je izvoz u prošloj godini iznosio oko 156 miliona KM, slijede proizvodi od brašna, pekarski i konditorski proizvodi u vrijednosti od oko 153 miliona KM, jestiva biljna ulja 140 miliona KM. Što se tiče uvoznih proizvoda, Ćeranić je naveo da je lani BiH najviše uvozila alkoholna i bezalkoholna pića, i to u vrijednosti od oko 601 milion KM, slijede meso i klaonički proizvodi u iznosu od 590 miliona KM, te pekarski i konditorski proizvodi u iznosu od 400 miliona KM.
“Ovaj sektor ima potencijala, jer BiH posjeduje dva miliona hektara obradivih površina, a prema podacima kojima raspolažemo, samo je iskorišteno oko 400.000 hektara obradivih površina, procentualno oko 20 odsto”, istakao je Ćeranić.
Prema njegovim riječima, ako se to uporedi sa zemljama iz najbližeg okruženja, na primjer sa Srbijom, tamo je iskorištenost obradivog zemljišta 80 odsto, a u Hrvatskoj još više.
“Kada govorimo o potencijalu, i BiH i Srbija imaju veću površinu obradivog zemljišta po glavi stanovnika nego zemlje EU, kao što su NJemačka, Holandija i neke druge, a prinosi su 50 do 60 puta manji nego u ovim evropskim zemljama”, naglasio je Ćeranić.
On je naveo da problem poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH nije od juče, već da je naslijeđen iz nekih prethodnih sistema, te ukazao na činjenicu da ova grana privrede ima problema i zbog depopulacije ruralnih područja.
Ćeranić je naveo da mladi odlaze iz ruralnih područja, ljudi neće da se bave poljoprivrednom, radije će biti u gradu i raditi za minimalnu platu, iako bi im možda bilo isplativije da se bave poljoprivrednom. Prema njegovim riječima, stanovništvo stari, mala je proizvodna baza, tako da su prerađivači prinuđeni da uvoze određene sirovine kako bi opstali.
“Tehnologije su na jako niskom nivou, treba raditi na edukaciji, te na svemu onom što bi dovelo do povećanja prinosa, kako bi se na neki način smanjio ogroman deficit u ovom sektoru”, zaključio je Ćeranić.