Nekada su ih smatrali smetnjom, ali krda poludivljih konja koja lutaju selima u Bosni i Hercegovini sada privlače turiste, piše BBC u reportaži o fenomenu divljih i poludivljih konja – poznatih još kao bosanski konji, koje nerijetko srećemo na bh. planinama, ali i poljima zapadnog dijela zemlje.
Doline posute stijenama i surove planine zapadne Bosne i Hercegovine skrivaju nedostižan i neobičan prizor: krda poludivljih konja koja slobodno šetaju krajolikom, piše u reportaži.
Trenutno s ukupno oko 1.000 konja, ova krda lutaju Cincar planinom i drugim područjima između gradova Livna – čije su kamene kuće i džamije u podnožju planine Krug svjedočanstvo o 400 godina osmanske vladavine, i Kupresa, najvišeg grada u zemlji. Oni su bosanski brdski konji, potomci pripitomljenih konja koji su iz raznih razloga, od rata do industrijalizacije, pušteni u divljinu i u međuvremenu spašeni od izumiranja.
“Ovakvi konji nekad su bili okosnica poljoprivredne industrije ovdje”, rekao je voditelj BBC Travel Showa Rajan Datar u nedavnoj epizodi o regiji.
“Ali kad su traktori i moderni strojevi stigli, mnogi su farmeri pustili svoje konje da se sami brinu u divljini”.
Zbog svojih pripitomljenih korijena, konji su manje oprezni prema ljudima od pravih divljih konja, zbog čega su privlačni za turiste, ali i izvor napetosti. Zimi ih se često može naći kako ližu sol na cestama, što predstavlja opasnost i za vozače i za njih. Također su poznati po tome što napadaju lokalne farme tražeći hranu, uništavajući usjeve i kradući vodu od stoke. Mnogi mještani ih vide kao smetnju, a neki farmeri su čak otišli toliko daleko da su ubijali konje pronađene na njihovoj zemlji. Odluka iz 2009. o zaštiti stada poništena je 2017. zbog nevjerovatno visokih troškova odštetnih zahtjeva.
Ipak, posljednjih godina stavovi su se počeli mijenjati. Kako se turizam u zemlji povećao u posljednje dvije decneije, tako je porastao i interes posjetitelja za životinje. Njihova nomadska priroda znači da su za razgledavanje konja neophodni lokalni vodiči, a mnoštvo lokalnih turističkih kompanija pojavilo se kako bi zadovoljilo tu potražnju, stvarajući značajan ekonomski utjecaj u ovoj ruralnoj regiji.
U zbrinjavanje životinja i ublažavanje sukoba uključile su se i organizacije lokalne zajednice, poput Ekološke udruge Borova Glava. Za volontere poput Željka Krište, glasnogovornika organizacije, konji također služe kao simbol toga kako se zemlja izliječila od rata koji je bjesnio od 1992. do 1995. nakon raspada Jugoslavije.
“Osim ljudi, i konji su se našli u neugodnoj situaciji zbog [rata]”, objasnio je.
“Gledajući unatrag, godine su prošle, a mi smo uspjeli spasiti njih – ali smo u isto vrijeme spasili sebe”.
Za putnike koji žele vidjeti konje, Livno je najbolje mjesto za početak. Životinje se obično nalaze kako lutaju brdima i dolinama u ovom dijelu zemlje, ali njihovo kretanje može biti nepredvidivo. Kako biste povećali mogućnost da ih vidite, posjetiteljima se preporučuje da unajme vodiča koji će bolje upoznati kretanje i navike konja. Lokalne turističke kompanije također osiguravaju prijevoz od grada do udaljenijih područja gdje se mogu pronaći stada. Štoviše, mnoge od tih kompanija doniraju dio prihoda od svojih putovanja za brigu o životinjama, osiguravajući im da mogu nastaviti lutati tim divljim krajolicima u godinama koje dolaze.