Prijetnje koje projekat “Gornji horizonti” predstavlja za vodne resurse i prirodnu baštinu Hercegovine biti će biti tema javnog skupa kojeg organizuju Udruženje “Dinarica” i Omladinski klub “Novi Val” iz Blagaja. Pod sloganom “Buna i Bunica, izvori života – ne smijemo dopustiti da presuše”, organizatori javnog skupa žele skrenuti pažnju na dugoročne posljedice realizacije hidroenergetskog projekta “Gornji horizonti”, koji bi, upozoravaju, uništio više od pet rijeka, ugrozio lokalnu tradiciju, bioraznolikost te budućnost turizma i života u dolini rijeka. O kakvom je projektu riječ objašnjava Edo Balalić iz Udruženja “Dinarica”.
„Riječ je o jednom od najkontroverznijih hidroenergetskih zahvata u jugoistočnoj Europi. Ukratko, planira se preusmjeravanje voda iz gornjeg sliva Neretve prema hidroenergetskom sistemu Trebišnjice. Glavni cilj projekta je proizvodnja električne energije, no ono što izaziva zabrinutost je visoka cijena koju priroda i lokalne zajednice mogu platiti“- ističe Balalić.
Projekt “Gornji horizonti” razvija se još od 1950-ih godina, u vrijeme kada očuvanje životne sredine nije bilo u fokusu. Danas, kako kaže Balalić, aspekti zaštite prirode i dalje se marginaliziraju.
„Vještačka promjena vodnog režima na području srednje i donje Neretve već ima posljedice. Tokom toplijih mjeseci, kada padavina ima manje, podzemni krški rezervoari se prazne i ispunjavaju morskom, slanom vodom. Prva i najdirektnija posljedica je smanjenje količine vode u rijekama Neretvanskog sliva, što može imati razorne efekte po čitav ekosistem. Posebno je ugroženo močvarno područje Hutovo blato, jedno od najvažnijih u regiji. Kada nestane voda, nestat će i ribe, ptice, biljni svijet… Riječ je o potencijalnom direktnom udaru na biodiverzitet“- upozorava Balalić.
Smanjeni protok znači veću slanost tla, manje prinose i direktne gubitke za poljoprivrednike, kao i cijelu zajednicu koja od tog područja živi.
„Projekat je lociran na teritoriji Republike Srpske, ali se čini kao da oni zaboravljaju da nizvodno postoje rijeke, zajednice, Federacija BiH i Hrvatska koje će osjetiti posljedice. Institucije bi se ovom temom morale ozbiljnije pozabaviti, naravno uz konstantni rad ekoloških organizacija. Ako izgubimo rijeke, izgubit ćemo mnogo više od jednog energetskog resursa – izgubit ćemo identitet, životni prostor i temelj za održivu budućnost. Većina informacija plasira se kao da se radi o “čistoj energiji bez štete”, a u stvarnosti riječ je o ozbiljnom zahvatu u prirodni toku voda“ – zaključuje Balalić.
Realizacija projekta započela je još u bivšoj Jugoslaviji 1956. godine. Do početka agresije na BiH završena je prva faza, poznata kao “Donji horizonti”, kada su izgrađene hidroelektrane Trebinje 1, Trebinje 2, pumpna HE Čapljina i HE Plat. Danas Trebinje 1 i 2 pripadaju Elektroprivredi Republike Srpske, HE Čapljina je u sastavu Elektroprivrede HZ HB (Federacija BiH), HE Plat pripada Hrvatskoj elektroprivredi (HEP).
Poslije izgradnje tih hidroelektrana planiran je i Projekt “Gornji horizonti”, međutim, to je stalo. Ideja se ponovo probudila prije 15–20 godina, u današnjim sistemima vlasti.
Više o ovom projektu, njegovim posljedicama možete saznati na javnom skupu koji će se održati 18. aprila u 14:00 sati u Blagaju, u organizaciji Udruženja “Dinarica” Mostar i Omladinskog kluba “Novi Val” iz Blagaja.