Uoči najavljenog protesta Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti koji će se održati u nedjelju 18. maja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević je poručio da “neradna nedjelja ostaje temelj zakona”, ali da se razmatra uvođenje fleksibilnog modela koji bi omogućio 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed najavljene termine i veće naknade za radnike.
S druge strane radnici poručuju da ne postoji naknada koja bi za njih bila adekvatna kompenzacija za ponovni rad nedjeljom. Hasičević je u razgovoru za Fenu naveo i da je Zakon o untrašnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, u članu 18. jasno definisao nedjelju kao neradni dan za trgovine te ističe kako dosadašnji pokazatelji govore u prilog tom rješenju.
“Nije došlo do bilo kakvog pada prometa. Naprotiv, u aprilu je promet porastao 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5% u odnosu na mart ove godine”, kazao je Hasičević za Fenu, dodajući da se radi o realnom rastu prometa između 6 i 8%, kad se uračuna inflacija.
Ministar ističe da broj zaposlenih u trgovini nije opao nakon uvođenja neradne nedjelje. Postavlja se logično pitanje, zašto se uprkos pozitivnom pokazateljima razmišlja o izmjeni ovog zakonskog rješenja. Iz Sindikata trgovine navode da je protest odgovor radnika i radnica na najave o izmjeni člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBIH i uvođenju određenog broja radnih nedjelja.
“Ogorčeni nedostatkom razumijevanja, uznemireni stalnim pritiskom proteklih pet mjeseci od kada je Zakon donešen kao i zabrinuti da će ostati bez svojih slobodnih dana nedjeljom i praznicima, radnici organizirani u STBIH ali i oni koji to nisu, tražili su priliku da izraze svoje neslaganje sa najavljenim izmjenama kao i mogućnost da iskažu svoj protest i najave svoje buduće akcije u ovom smislu”, navodi se u saopćenju.
Dodaju da su radnici u trgovini već 25 nedjelja slobodni.
“Slobodni su po prvi put u posljednjih 30 godina za praznike i ne žele ostati bez ovog svog prava. Također žele reći da ne postoji naknada koja bi za njih bila adekvatna kompenzacija za ponovni rad nedjeljom. Oni će u nedjelju svi zajedno poručiti Vladi FBIH, zastupnicima u Parlamentu FBIH ali i analitičarima i vlasnicima kapitala a posebno tržnih centara širom FBIH: „Ne damo nedjelju!“.
Veliku odgovornost će, ukoliko se izmjene nađu pred njima, snositi i zastupnici u Parlamentu FBIH koji su ubjedljivom većinom glasali za ovo rješenje. Ako do ovog scenarija zaista i dođe, to će praktično značiti da su vlasti podlegli pritiscima crnog tržišta, uprkos egzaktnim pokazateljima Porezne uprave da nije došlo do pada prometa uslijed uvođenja neradne nedjelje.
Naime, zagovornici rada nedjeljom od početka su oni koji rade na rubu zakona ili mimo njega. Radna nedjelja je bila idealan dan za crno tržište, dan kada nama inspekcija, dan kada se ne izdaju računi i kada se iz trgovina izvlači keš.
Na ovaj način bi Ministarstvo trgovine potpuno uništilo i povjerenje koje je u prethodnom periodu stvarano između izvršne vlasti, poslodavaca i radnika. Jer, sve je više odluka koje se usvajaju konsenzusom na sastancima svih zainteresiranih strana, koje se kasnije raznoraznim uredbama i pravilnicima potpuno zanemaruju.
Nema sumnje da je neradna nedjelja donijela je brojne benefite za zaposlene u trgovini i njihove porodice. O tome svjedoče i zahtjevi iz RS da se na području tog entiteta također uvede neradna nedjelja.
Na vlasti u Federaciji BIH je sada da bira između njih i pozitivnih ekonomskih efekata s jedne strane, i crnog tržišta s druge strane.