Sve veća upotreba herbicida te insekticida uzrokuje ogromne gubitke pčela u posljednjih nekoliko godina, a samo ove godine je uginulo i do 50 odsto pčela u Republici Srpskoj. Istakao je ovo Darko Marković, predsjednik Savez udruženja pčelara Republike Srpske, povodom Svjetskog dana pčela, 20 maja.
“Kod nas su gubici od 30 do 50 odsto, u zavisnosti od regije, a u prosjeku 40 odsto. Problem je sve veća upotreba herbicida te nekontrolisana prodaja i upotreba insekticida u zaštiti voća i sl. Konkretno, za ovogodišnje gubitke je najviše kriva prošlogodišnja suša, koja je pčele ostavila bez dovoljno polena, a u tom periodu odgoja mi smo imali ekstremnu sušu i nije bilo dovoljno polena. Uz to, imamo i krpelja varou, koji prenosi viruse koji ubijaju pčele”, rekao je Marković.
Kako kaže, već su sada očigledni problemi i zbog niskih temperatura.
“Ovog proljeća su mi pčelari iz Dervente prijavili štetu od prskanja uljane repice u cvijetu i smatraju da su izgubili pčele izletnice koje rade vani. Sve su to problemi s kojima se susrećemo. Ja sam u ova dva mjeseca, otkad sam na čelu Saveza, imao tri iscrpna razgovora sa Ministarstvom poljoprivrede, a tražili smo da nam pomognu da dodatno uredimo oblast pčelarstva. Treba nam pomoć svih da se zaustavi uvoz meda koji je vrlo sumnjivog porijekla, jer se stotine tona uvoze po nelogično niskim cijenama”, poručio je Marković.
Dodaje da su prinosi godinama unazad sve manji, a rizici sve veći, i to uz mnogo fizičkog rada. No, kako kaže, cijene meda ne bi trebalo da rastu, a trenutno kilogram košta 25 KM u RS, dok je u FBiH i do 30 KM.
“Mi smo zadovoljni tom cijenom. No, najgore je što se uvoze tone meda po niskoj cijeni”, istakao je on.
Prema riječima Milorada Ljubibratića, pčelara iz Trebinja, u Hercegovačkoj regiji evidentni su gubici od 25 do 40 odsto.
“Razlog je što su prošle godine bile velike vrućine, kao i nedostatak polena, pa pčele nisu mogle da se razvijaju. Ogromna je indirektna, kao i direktna šteta. Indirektna je što će ove godine biti manji prinosi meda, polena i voska, a i voćari će imati problem”, rekao je Ljubibratić za “Nezavisne” te dodao da su pčelari izgubili veliki broj košnica, a samim tim imaju i velike finansijske gubitke.
“Jedna prosječna košnica u ovom periodu košta 400-500 KM. Recimo, za onog ko je izgubio 100 košnica, to je katastrofalna šteta, a narod nema toliko novca da sve sanira. Sad treba od ovog što je ostalo da razdvajaju i šire društva, ali ako to urade, onda ove godine nema prinosa meda, jer su to sve mlade pčele”, rekao je Ljubibratić.
Miloš Odžić, predsjednik Društva pčelara iz Novog Grada, istakao je da u maju pčelari očekuju prvu ozbiljniju pčelinju pašu bagremovu.
“Međutim, posljednjih godina, zbog vremenskih prilika, mala je korist od bagrema. Ove godine i ono što je iscvjetalo zbog niske temperature ne medi”, rekao je Odžić.
Odžić se pčelarstvom bavi više od 30 godina, a počeo je jer je bio fasciniran organizacijom pčelinjih društava.
“Jednostavno sam se zaljubio i baviću se pčelarstvom sve dok budem mogao”, rekao je Odžić Srni i dodao da bez ljubavi prema pčelama i spremnosti da se o njima brine nema ni pčelara.
Pčelarima je preporučio da u ovoj situaciji kontrolišu pčelinja društva i spriječe rojenje koje se javlja kad su pčelinje zajednice u punom razvoju, a nemaju dovoljno hrane.