Pod direktnom ugroženosti od mina živi oko 93.000 stanovnika BiH, u oko 110 ugroženih lokalnih zajednica, pokazuju posljednji podaci nadležnih. U Prijedlogu plana aktivnosti protivminskog djelovanja u BiH za 2025. i 2026. godinu zaključuje se da posla na rješavanju ovog problema ima još, skoro 30 godina kako su završena ratna dejstva. U ovom dokumentu, čiji je autor Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), naglašeno je da BiH spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.
“Prema izvršenim procjenama u januaru 2025. godine sumnjiva opasna površina na mine u BiH iznosi 822,87 km kvadratna, što predstavlja 1,6 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH”, naveli su iz BHMAC-a.
Kada je u pitanju veličina sumnjive opasne površine u januaru 2025. godine, na FBiH se odnosi 655,33, na Brčko distrikt 10,35, te na Republiku Srpsku preostalih 157,19 kvadratnih kilometara. Dragan Kos, pomoćnik direktora Republičke uprave civilne zaštite, Sektor za deminiranje, ističe da su, kada je riječ o sumnjivim područjima u Srpskoj, procjene da je riječ o oko 65 šumskih površina. To su, kako je naglasio, područja koja su zarasla u srednju i visoku vegetaciju.
“Sva područja za koja smo imali podatke da su kontaminirana, obilježena su. S tim da postoji neovlašteno uklanjanje minskih znakova. Dobro je što većina ljudi, koji žive u blizini, za to zna, te se ponašaju odgovorno, bilježe to na svoj način”, rekao je Kos za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, kada govorimo o sumnjivim površinama, u procentima su to u prvom redu Teslić i Doboj, ali i opštine kao što su Krupa na Uni, Čajniče, Rogatica i Pale.
“Trenutno naši timovi rade na veoma teškom terenu u opštini Trnovo”, istakao je Kos.
U bazi podataka Centra za uklanjanje mina u BiH u operativnoj upotrebi su još 8.673 minska zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.408 minskih zapisnika. Minska polja u BiH, kako tvrde u BHMAC-u, karakteriše relativno mali broj mina.
“Vrlo često se javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu”, naveli su iz BHMAC-a.
Kako su dodali, nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima, sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima, te nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena, otežava identifikaciju sumnjivih područja. U BiH u 2024. godini, kako navode iz BHMAC-a, nije bilo minskih nesreća. Od 1992. do 2024. godine, od mina, kasetne municije te eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR) u BiH je stradala 8.471 osoba. U ratnom periodu u BiH je registrovana ukupno 6.391 žrtva.
“U poslijeratnom periodu (1996-2024) stradala je 1.781 osoba. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od čega 53 deminera smrtno, dok je 81 deminer zadobio teže i lakše povrede”, naveli su iz BHMAC-a.
Inače, jedan deminer poginuo je prije nekoliko dana na području Novog Grada, s tim što se to, kako nezvanično saznajemo, nije desilo u minskom polju, niti je on kobnih momenata bio na zadatku.
“Policijskoj upravi Prijedor prijavljeno je da je u blizini kuće u mjestu Donje Vodičevo, opština Novi Grad, usljed aktiviranja eksplozivne naprave, smrtno stradao D.K. iz Novog Grada”, rekli su iz prijedorske policije.
(Nezavisne)