Proizvođači automobila, lobističke skupine i diplomati od Europe preko Indije i Japana do Sjedinjenih Država strahuju da bi kineske restrikcije na izvoz rijetkih zemnih metala mogle ozbiljno ugroziti globalne lance opskrbe širokog spektra tehnologija. Prvi su uzbunu digli Nijemci. Njemačka automobilska industrija, okosnica njihova gospodarstva, našla se u ozbiljnim problemima jer ovisi o kineskim rijetkim sirovinama za proizvodnju gotovo svega, od motora brisača i servoupravljača do alternatora i svjetla. No, nije pogođena samo autoindustrija jer su isti materijali ključni i za proizvodnju pametnih telefona, vjetroturbina, borbenih zrakoplova i dronova.
Alternativna rješenja
Kina je u travnju uvela strogi režim izvoza te svaka pošiljka zahtijeva pojedinačnu dozvolu i opsežnu dokumentaciju. Zbog toga je izvoz rijetkih zemnih elemenata pao 50 posto, a tisuće zahtjeva iz europskih tvrtki ostale su neobrađene. Iako su neki, poput Volkswagenovih dobavljača, ipak uspjeli dobiti dozvole, sustav jednostavno nije dovoljno brz ni učinkovit da bi omogućio nesmetanu proizvodnju.
Nekoliko globalnih proizvođača automobila sada razmatra selidbu dijela proizvodnje u Kinu gdje bi elektromotori mogli biti izrađeni ili nadograđeni s magnetima na licu mjesta. Tako bi se zaobišla ograničenja koja se trenutačno odnose samo na izvoz magneta, a ne na gotove dijelove.
Osim toga, automobilske kompanije pokušavaju pronaći alternativne dobavljače magneta u Aziji i Europi. No, jedan dužnosnik te industrije za Wall Street Journal je rekao da “nijedan od tih izvora ne može zadovoljiti razinu potražnje”.
Visoki troškovi usklađenosti
Nedostatak posebno pogađa proizvodnju električnih i hibridnih vozila, koja sadrže znatno više rijetkih zemnih metala od konvencionalnih modela. Povratak na stariju tehnologiju elektromotora bez rijetkih metala je tehnički moguć, ali neisplativ jer su današnji motori učinkovitiji i jeftiniji. Alternativno, razmatra se uklanjanje luksuznih značajki poput podesivih sjedala i naprednih zvučnih sustava koji koriste te metale. Ali, to je kratkoročno rješenje.
Dok Zapad pokušava smanjiti ovisnost, Kina zna da taj proces neće biti ni brz, ni jeftin. Zapadnim zemljama nedostaju stručni kadar i infrastruktura za izgradnju vlastite opskrbne mreže. New York Times podsjeća da Kina ima 39 sveučilišta s programima za obrazovanje inženjera i istraživača specijaliziranih za industriju rijetkih zemnih metala. U SAD-u i Europi takvi su programi rijetkost. Osim toga, visoki troškovi usklađenosti s europskim propisima o zaštiti okoliša dodatno poskupljuju razvoj vlastite industrije.
Blokiranje izvoza nije dugoročno isplativo rješenje za Kinu te će Peking u pregovorima sa zapadnim kolegama u zamjenu za lakše izdavanje izvoznih dozvola vjerojatno tražiti smanjenje carina, bolji pristup zapadnim tržištima ili ukidanje sekundarnih sankcija za tvrtke koje koriste Huaweijeve čipove.
(Jutarnji list)