Književnost nije samo umjetnost lijepih riječi. Uz značajno mjesto u kulturnoj proizvodnji, ona često u velikoj mjeri utiče i na formiranje ideoloških stavova ljudi. Prisustvo književnosti u obrazovanju i medijima njen uticaj povećava, pa su neminovna pitanja kakav je položaj pisaca u društvu, mogu li oni svojim djelovanjem uticati na društvene promjene, te šta mi od njih očekujemo.
Prema ocjeni kritičara, ugledu i osvojenim priznanjima na svjetskoj književnoj sceni, Bosna i Hercegovina ponosi se izuzetno velikim brojem iznimno talentovanih književnika. Poštovani intelektualci u svijetu, u domovini najčešće nisu najistaknutiji i najugledniji članovi zajednice s velikim utjecajem na društvene tokove. Ne mogu se pohvaliti ni prevelikom popularnošću kod domaće publike.
Iako se knjige pišu možda čak i više nego prije, trend čitanja nije na zavidnom nivou.
Bosanskohercegovačka književnost kao da seli u inostranstvo, a veliku odgovornost, uz vlast koja ne daje podršku piscima, snose i sami građani. Zbog toga i nemaju veliki utjecaj na društvene tokove, zaključuju književni kritičari. Od pisanja u Bosni i Hercegovini je gotovo nemoguće živjeti. Borba za materijalnu egzistenciju ne ostavlja puno vremena za društveni angažman, naročito u društvu u kojem su elite politički funkcioneri, a ne intelektualci, naučnici ili književnici.