Svaka sredina ima brijačnicu koja čuva stoljećima dugu tradiciju. Ima je i Orašje. Đuro-Brico iz Boka, nadomak Orašja, još kao mladić usavršio je vještine i preciznost, a zanat je kako kaže izabrao njega. Trenutačno je u mirovini, ali iz hobija svoje prijatelje i danas rado uređuje i podmlađuje i s njima uz kafu komentira aktualne teme.
Majstor zanata, virtuoz na ručnoj mašinici i britvi, Đuro je odavno postao kultni brijač na ovome području. Posao je, priznaje, težak, ali ako se radi iz srca nije problem. Uz vješte i mirne ruke, brzinu i kvalitetu, otkrio nam je tajnu dobrog majstora.
„Ja mislim da je najviše bitno povjerenje mušterija. Moj stav prema mušteriji je takav, kako sam malo prije rekao, za mene je svaka mušterija ista, ja ga želim da je on zadovoljan. Druga stvar, kad u radnji počne neka tema teška, ja to prekidam. Ja uvijek kažem, u moju butiku nema politiku“, poručio je za FTV Đuro Džijan Brico.
Pun empatije i uvijek s osmijehom, majstor Đuro uređuje i one koji njemu ne mogu doći. Mnogo znači dolazak bolesnicima u kuće i u bolnicu, za koje uvijek ima toplu ljudsku riječ, što se ne može platiti.
„Mislim da ne može, jer ima ljudi koje sam radio po sedam- osam, deset godina koji je u krevetu i kad god sam došao, svaki put kažem – dobro izgledaš, ma ti si super, a on ne može progovoriti“, dodaje on.
Prijatelji ga redovito posjećuju, a osim frizerske usluge rado porazgovaraju o svemu..
„Svestran je, može se o svačemu, od sporta do događaja raznoraznih koje kakvih tema i onako, društven je on bez obzira na šišanje. A šišanje radi dobro? Šišanje dobro radi, i brz je što se meni posebno sviđa“, ističe za FTV Marko Dominković Soro, prijatelj i korisnik usluga.
Sport i njegov salon su nerazdvojni, a u radnji uz brojne rekvizite i fotografije koje to i potvrđuju, nikada nije bilo teških tema.
„Ponedjeljak i utorak je razglabanje šta se dešavalo preko vikenda, da li su utakmice, da li su svatovi, da li su nešto, srijeda i četvrtak su malo radni dani, opuštanje, a petak i subota pripreme za vikend, znači stalno smo bili u nekim terminima“, dodaje Đuro.
I nije čudno da se o sportu najviše priča, jer nogomet je Đurina druga ljubav, a uspješno ga je igrao punih 26 godina.
„Onda sam poslije preš’o u suce, al’ sam preš’o i u veterane gdje sam i dan danas aktivan“, kaže on.
Uspješan je bio i u kuglanju, popularan je i kao voditelj svadbenih svečanosti, član je mjesnog KUD-a, strastveni ribič i ljubitelj domaćih životinja, a uz sve to redovito vodi i kroniku sela. Kao i zanat, sve čini iz srca.
„Ja sam samo u penziji, a u mirovini nisam, jer sad kad počnem brojati svoj dan, to je od izjutra do navečer non-stop i stalno je neka kreativnost“, zaključuje on.