Vlada Federacije Bosne i Hercegovine namjerava da se emisijom obveznica na Londonskoj berzi zaduži za 300 do 350 miliona eura. Prije nekoliko godina to isto učinila je Vlada Republike Srpske. U pitanju je bio iznos od 300 miliona eura. Najava novih zaduženja izazvala je podijeljene reakcije. Ali koliko smo zapravo dužni, kako stojimo u odnosu na naše susjede, ko je najveći dužnik u regiji.
Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine na kraju prošle godine iznosio je 13,74 milijardi KM i veći je za šest odsto nego krajem 2023. godine. U porastu su i vanjski i unutrašnji dug.
Spoljni dug na kraju prošle godine iznosio je 9,23 milijarde maraka i uvećan je za 3,5 odsto u odnosu na 2023-eću. Unutrašnji dug je veći za 11,6 odsto i iznosio je 4,5 milijarde KM”.
Iako se stiče utisak da se entitetske vlade bjesomučno zadužuju, sa ukupnim javnim dugom, od 13,74 milijarde KM, Bosna i Hercegovina se može svrstati u manje zadužene zemlje.
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar
“Gledajući te parametre reklo bi se da BiH nije visoko zadužena zemlja što u stvari po tim pokazateljima i nije. Ali imamo ovaj drugi segment koji moramo posmatrati, a to je nivo ekonomskog razvoja i privrdnog razvoja koji je usporen u BiH u odnosu na ove druge zemlje”.
U odnosu na naše susjede ubjedljivo smo najmanje zaduženi. Od Hrvatske smo sedam puta manje zaduženi, od Srbije 5,5 puta. Jedino je u nominalnom iznosu manji dug Crne Gore, ali ako se posmatra po glavi stanovnika i udjelu ukupnog duga u BDP-u i crnogorci su zaduženiji od nas.
Kada je riječ o ukupnom javnom dugu Hrvatska prednjači u regiji sa dugom od preko 96 milijardi maraka. Slijedi Srbija sa 76 milijarde. Nominalno dug
Crne Gore je najmanji i iznosi 8 milijardi maraka, ali zato sa 60,2 procenta ima najveći udio u BDP-u.
Mala zaduženost i malo malo učešće javnog duga u BDP-u je, kažu ekonomisti, dobra makroekonomska pretpostavka za svaku zemlju,pod uslovom se kreditna sredstva koriste za razvojne projekte koji donose povrat, intervencije u slučaju kriza i globalnih poremećaja, a ne da se njima popunjavaju budžetske rupe i refinansiraju ranija zaduženja, što se kod nas obično i radi.
MARKO ĐOGO, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu
“Zaduživanje BiH generalno nije za konkretne projekte nego za održavanje likvidnosti budžeta i kod nas je zaduživanje anticiklično što znači da u onim godinama kada je ekonomija slabija država se zadužuje više kako bi očuvala neka socijalna davanja”.
Razloga za nizak stepen zaduženja u našem slučaju ima više. Nizak kreditni rejting. Nerazvijeno finansijsko tržište. Ali glavni su slaba ekonomija i nepovjerenje investitora.
SAŠA GRABOVAC, predsjednik Udruženja ekonomista “SWOT”
“Nizak javni dug ukazuje na nisko povjerenje investitora u vašu privredu, u vaše institucije odnosno u mogućnost da ćete na način kako to tražite kad se zadužujete, kada države izlaze na finansijska tržišta, znači sumnja se u vašu sposobnost da možete taj dug uredno vraćati”.
Nekada manje, u slučaju naše zaduženosti, ma kako paradoksalno zvučalo, ne mora nužno značiti i bolje. To što smo najmanje zadužena zemlja u regiji, a možda i u Evropi, nije rezultat naše štedljivosti i domaćinskog odnosa prema novcu, već je posljedica slabosti naše privrede,ali i činjenice da nam zbog unutrašnjih trvenja, političke i pravne nestabilnosti, niko vjeruje.
