Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja i analize realizacije Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH u 2024. iznosio je 0,7 %, što je značajno više u odnosu na prethodne godine.
Ipak, taj udio i dalje ostaje vrlo nizak u odnosu na ukupni broj zaposlenih, pa zapošljavanje stranih radnika nema značajniji utjecaj na tržište rada u BiH.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da ukupna godišnja kvota za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. iznosi 6.073 radnih dozvola, od čega 2.450 za produženje, a 3.623 za novo zapošljavanje.
U 2024. godini zabilježen je porast broja izdanih radnih dozvola strancima za 26,43 % u odnosu na 2023. Tokom 2024. izdano je ukupno 5.798 radnih dozvola, dok ih je u 2023. izdano 4.586.
Od ukupno 5.798 izdanih radnih dozvola u 2024., njih 3.422 računaju se u godišnju kvotu, dok je 2.376 izdano nezavisno o utvrđenoj kvoti. Radne dozvole mogu se izdati izvan kvote u sljedećim slučajevima: strancu s visokim obrazovanjem ili završenim postdiplomskim/doktorskim studijem u BiH; strancu čiji rad temelji međunarodni sporazum; strancu koji vrši ključne poslove u poslovnom subjektu, a nije izuzet od obaveze posjedovanja radne dozvole na temelju međunarodnog sporazuma; učiteljima ili nastavnicima s posebnim znanjem; profesionalnim sportistima ili sportskim radnicima; strancu koji se odrekao državljanstva BiH; te strancu u braku ili izvanbračnoj zajednici sa strancem sa stalnim boravkom u BiH ili djetetu takvog stranca.
Uspoređujući broj izdanih radnih dozvola s godišnjom kvotom, iskorištenost kvote u BiH iznosila je 56 %. U Federaciji BiH iskorištenost je bila 42 %, u Republici Srpskoj 98 %, a u Brčko distriktu BiH 64 %. Značajnije je popunjena kvota za novoizdane radne dozvole u odnosu na produžene.
Prema državama podrijetla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2024. godini dolazilo je iz: Republike Turske, Savezne Demokratske Republike Nepal, Republike Srbije, Republike Indije i Narodne Republike Bangladeša. Najveći rast broja radnih dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine. Najveći pad zabilježen je kod državljana Turske, Kuvajta i Sirije.
Prema kvalifikacijskoj strukturi, u 2024. najviše je radnih dozvola izdato polukvalificiranim radnicima (27,84 %), zatim radnicima s visokom stručnom spremom (22,34 %) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71 %). Ovaj raspored razlikuje se od prethodnih godina, kada su najviše dozvola imali radnici s visokom, zatim srednjom stručnom spremom, dok su polukvalificirani bili na trećem mjestu.
Najviše radnih dozvola u 2024. izdato je u djelatnostima građevinarstva (1.305 ili 22,51 %), prerađivačke industrije (844 ili 14,56 %) te ostalim uslužnim djelatnostima (710). Slična je situacija bila i 2022. i 2023., dok je ranijih godina najviše dozvola bilo izdano u sektoru trgovine.
Prema spolu, od ukupno izdanih radnih dozvola u 2024. ženama je dodijeljeno 804 (14 %), a muškarcima 4.994 (86 %), što je nešto drugačiji omjer u odnosu na ranije godine, kada je učešće žena bilo ispod 10 %.
Iskorištenost kvota u razdoblju 2020. – 2024. za cijelu BiH varira od najniže 51 % u 2022. do najviše 71 % u 2021. godini. U Federaciji BiH iskorištenost se kretala od 42 % u 2024. do 93 % u 2021., u Republici Srpskoj od 53 % u 2021. do 98 % u 2024., a u Brčko distriktu od 14 % u 2020. do 64 % u 2024.
U Republici Srpskoj kvota nije povećavana u posljednje tri godine, dok je u Federaciji BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana za 5 %, a u 2024. u odnosu na 2023. čak za 76 %, dok je u 2023. u odnosu na 2022. povećanje bilo 32 %. U Brčko distriktu BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana je za 96 %, u 2024. u odnosu na 2023. za 136 %, a u 2023. za 78 % u odnosu na prethodnu godinu.
Prijedlozi kvota pokazuju stalan rast potreba za radnicima iz inostranstva, što potvrđuju i zahtjevi poslodavaca, ponajviše u sektorima trgovine, građevinarstva, usluga, prerađivačke industrije i ugostiteljstva.
Međutim, postoji nesklad između iskazanih potreba i stvarne iskorištenosti kvota. Jedan od glavnih razloga za slabiju iskorištenost kvota u nekim dijelovima BiH je složen i dugotrajan administrativni postupak za izdavanje radnih dozvola. Neusklađenost rokova, različite procedure i nedovoljno učinkovita komunikacija između institucija dodatno otežavaju realizaciju potreba tržišta rada.
Također, trend rasta novoizdanih radnih dozvola u odnosu na one koje se produžuju može ukazivati na kratkoročno boravište strane radne snage u BiH, bez dugoročnih planova ostanka u zemlji.
Nadležna tijela za zapošljavanje stranaca u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH dostavljaju svoje prijedloge o broju potrebnih radnih dozvola Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja ih objedinjeno upućuje Ministarstvu civilnih poslova, a zatim Vijeću ministara, koje donosi konačnu odluku o godišnjim kvotama.
Iako poslodavci traže povećanje kvota, sindikati upozoravaju na neiskorišten domaći radni potencijal. U tom je kontekstu važno osigurati transparentnost i ravnotežu – kvotni sistem služi kao zaštita domaće radne snage, ali u uslovima značajnog manjka radnika potrebna je i fleksibilnost uz odgovarajuće kontrolne mehanizme.