Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je kako Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji te da će se držati svoje dosadašnje politike, unatoč drugačijim najavama iz vlade. Vučić je poručio da građani Srbije podržavaju takav smjer jer je to “politika neovisne i suverene države”. “Nastavit ćemo s našom politikom, koja je bila principijelna i koja se do sada pokazala ispravnom, što se nikome nije sviđalo, ni onima na Zapadu ni onima na Istoku”, naglasio je Vučić.
Vučićeva reakcija uslijedila je nakon intervjua ministra za europske integracije Nemanje Starovića za austrijsku agenciju APA. Starović je natuknuo da bi Srbija mogla razmotriti usklađivanje sa sankcijama EU-a protiv Rusije jednom kada njezino članstvo u Uniji postane neizbježno. Pojasnio je kako odbijanje uvođenja sankcija proizlazi iz ekonomske nužde, a ne političke odanosti Moskvi. “Rusija uopće ne bi bila pogođena, ali bi srpsko gospodarstvo bilo pogođeno u ogromnoj mjeri”, rekao je Starović. Međutim, predsjednik Vučić odbacio je te izjave, nazvavši ih “nepromišljenima”.
“Žao mi je što neki naši prijatelji u ruskim medijima jedva čekaju pronaći nešto zbog čega će kritizirati Srbiju. A žao mi je i što na našoj domaćoj političkoj sceni imamo mnogo ljudi koji bi radije branili Ruse nego Srbiju. Moram ih razočarati: Srbija neće uvesti sankcije Rusiji”, poručio je Vučić.
Diplomatsko balansiranje Beograda
Srbija, koja je službeni kandidat za članstvo u EU od 2012. godine, već dugo pokušava balansirati između Zapada i Rusije. Napredak u pregovorima s Bruxellesom usporen je zbog zabrinutosti oko stanja demokracije i stalnih napetosti s Kosovom. U svibnju je ruska obavještajna služba optužila Srbiju za isporuku oružja Ukrajini, što je Beograd demantirao. Ipak, istraga Financial Timesa pokazala je da je srpsko streljivo preko trećih strana stizalo i do ukrajinskih snaga.
Suočen s pojačanim pritiskom, Vučić je 23. lipnja objavio da Srbija obustavlja sav izvoz oružja, pozivajući se na nacionalnu sigurnost i ekonomske razloge. Ranije istog mjeseca posjetio je Ukrajinu, gdje je na summitu u Odesi ponudio pomoć u poslijeratnoj obnovi, ali je odbio potpisati deklaraciju kojom se osuđuje ruska agresija.