Evropska komisija dala je zeleno svjetlo članicama Evropske unije da samostalno uvode zabrane za pristup maloljetnika društvenim mrežama u okviru Zakona o digitalnim uslugama koji bi trebalo dodatno da zaštiti djecu na internetu. Istraživali smo kakav je stav javnog mnijenja u našoj zemlji o korištenju društvenih mreža, posebno kod djece i tinejdžera.
Sve više istraživanja pokazuje da korištenje društvenih mreža šteti mentalnom zdravlju djece i tinejdžera.
Psiholozi upozoravaju – pametni telefoni, brzi internet, selfie kamere i beskonačno scrollanje doslovno su “preoblikovali” djetinjstvo. Neophodna je edukacija i djece i roditelja, ali i uključenost cijele zajednice. Prvi indikator problema je sporije usvajanje socijalnih vještina.
VIOLETA ZDRAVKOVIĆ, psiholog
“Brzo mijenjanje slika i sadržaja na internetu generalno utiče na sve aspekte razvoja i na koncentraciju i na razmišljanje kod djece. Kasni govor, slaba je motorika, razmišljanje i držanje pažnje je diskutabilno u smislu da je pažnja fokusirana na jedan aspekt i djeca teško održavaju pažnju na toj jednoj aktivnosti.”
I dok se društva širom svijeta počinju ozbiljno baviti zabranom pristupa maloljetnim osobama društvenim mrežama – rasprava o granicama između slobode, bezbjednosti i razvoja u našoj zemlji tek je počela. Znamo li filtritati dostupni sadržaj?
VLADIMIR VASIĆ, sociolog
“U sferi društvenih mreža ima mnogo patološkog stanja, mnogo izazova na koje roditelji moraju da obrate pažnju, prvenstveno mislim kada su u pitanju adolescenti na seksualno iskorištavanje i zloupotrebu djece kao i na širenje govora mržnje.”
Australija je prije dvije godine napravila prvi veliki korak – zabranila je korištenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina. Francuska i Holandija zagovaraju potpunu zabranu društvenih mreža za sve mlađe od 15 godina. U Grčkoj je ideja da se nalozi na društvenim mrežama mogu otvoriti samo uz roditeljski pristanak.
DALIBOR TANIĆ, predsjednik Vijeća roditelja Kantona Sarajevo
“Koliko god postoji inicijativa i škola i roditelja tu bez ozbiljnog pristupa države i sistema mi ne možemo napraviti ništa konkretno.”
Osviještenost društva, debate i radionice na temu medijske pismenosti važan su korak u borbi protiv digitalne nebrige prema najmlađima, a svi naši sagovornici saglasni su da bez obzira na tempo implementacije preporuka Evropske komisije o ograničavanju pristupa društvenim mrežama, zaštita djece na internetu nije stvar izbora – ona je prioritet.
