Sarajevo – grad bogate kulture i historije postao je i grad koji se suočava sa problemom očuvanja čistoće ulica i javnih površina. Dok se odgovornost prebacuje s jednih na druge, na svakom uglu ostaju odbačeni namještaj, flaše i papirići. Iz komunalnog preduzeća „Rad“ ističu da nije problem samo učestalost odvoza otpada, nego i sve veći broj formiranja takozvanih „divljih deponija“.
U Sarajevu se često nailazi na otpad oko kontejnera, u parkovima, na svim javnim površinama. Sve to negativno utiče na ukupni dojam o čistoći grada. Građani smatraju da su ipak oni najviše odgovorni. Direktor Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća „Rad“ naglašava da dodatni problem predstavlja i to što kapaciteti i lokacije posuda za odlaganje otpada nisu usklađeni sa standardima i normama.
MIRSAD JAŠAREVIĆ, direktor KJKP „Rad“ Sarajevo
U blizini nas se nalazi jedno savremeno reciklažno dvorište, mjesto gdje naši građani potpuno mogu besplatno odložiti i kabasti otpad, elektronički otpad, građevinski otpad. Naravno, postoje količine – jasno se razvrstava šta je to što može biti jedno domaćinstvo. Ne može nikako biti kamion, ne može biti kombi…
Da građani često nisu svjesni posljedica nepropisnog odlaganja otpada, ističe i ekolog Rijad Tikveša.
RIJAD TIKVEŠA, ekolog
Nedavno smo imali epidemiju leptospiroze, to je bolest koju prenose miševi urinom. Šta sljedeće možemo očekivati? Vjerovatno kugu… Evo, pojavila se u Kaliforniji nedavno, pa ja očekujem, ako ovako nastavimo, da bi to mogla biti neka sljedeća epizoda. Svaki otpad koji je odložen izvan posuda, nepropisno na javne površine, predstavlja izvor hrane za razne vektore – za ptice, za miševe, pacove, žohare – a oni mogu prenijeti određene zaraze na stanovništvo.
Prljav grad jasno pokazuje da briga za javni prostor zahtijeva zajednički trud građana i institucija. Uređenje i održavanje javnih površina ne smiju postati samo zadatak komunalnih službi, već i odgovornost svakog građanina. Čistoća grada je odraz nas i našeg odnosa prema zajednici, prirodi i nama samima.
