Da nema saradnje između entitetskih vlada dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku, na društvenoj mreži federalni premijer Nermin Nikšić obavijestio je novoizabranog predsjednika Vlade Republike Srpske Savu Minića. To u praksi znači neizvjesnost za projekte, odustajanje investitora od ulaganja i nebriga o potrebama građana, poručuju analitičari. Upozoravaju kako takav potez znači dodatnu štetu na unutrašnju i vanjsku ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Izbor nove Vlade Republike Srpske je protuustavan zbog činjenice da Republika Srpska trenutno nema predsjednika, jer je pravosnažnim rješenjem Centralne izborne komisije BiH oduzet mandat Miloradu Dodiku. A činjenica je da Ustav RS precizno definira kako mandatara može predložiti jedino predsjednik entiteta. Toga su svjesni i u Republici Srpskoj, navodi Nikšić, pa je akt kojim je predložen novi mandatar obavijen velom tajnosti. I dodaje, imenovanje nove Vlade će biti predmet ocjene Ustavnog suda BiH.
“Dok Ustavni sud ne donese odluku smataram da bi zajedničke odluke dvije vlade, kao i svaka odluka Vlade RS u pokušaju, bile nezakonite. Naravno da nas ovakva situacija dovodi u nemogućnost međusobne saradnje što ne smatram interesom naših građana, ali je to rezultat protivustavnog djelovanja vlasti u RS”, poručio je Nikšić.
I nije dugo čekao na odgovor novoizabranog predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića. Minić smatra da je saradnja entitetskih vlada uslov opstanka Bosne i Hercegovine.
“Žao mi je što je Nikšić politikanstvo stavio ispred saradnje i funkcionisanja sistema. Ako je tako odlučio, neka sačeka odluku nadležnih institucija. On dobro zna da bez saradnje entiteta nema ni Bosne i Hercegovine”, naveo je Minić.
I dok se kroz političke stavove obračunavaju putem društvenih mreža, ne razmišlja se o potrebama građana. Prije svega o ekonomskoj saradnji entiteta i zajedničkim interesima.
“Ekonomija ne poznaje taj način ponašanja ili ta promišljanja. Mi moramo sarađivati, mi smo jedno tržište, dva entiteta i Brčko distrikt, tu stalno pravimo neke tenzije koje idu na štetu unutrašnje ekonomije, ali i vanjske”, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Budući da se mnogi problemi u privredi na državnom nivou ne mogu regulisati, potrebna je saradnja entiteta, jer su upravo mnoge stvari iz entitetske nadležnosti. A da bi negativni efekti po ekonomsku održivost entiteta i države bili što manji, najbolje rješenje je da Ustavni sud BiH što prije donese odluku, stav je analitičara.
“Mislim da zbog ove situaicje je najveća šteta za ekonomiju BiH neizvjesnost, pitanje je tu ne samo ove saradnje, nego i pitanje investitora i svega ostalog. Trenutno niko neće u RS pokrenuti bilo kakav postupak za Vladu dok ne vidi pravno i legalno da li je ona validna i može li donositi odluke”, navodi ekonomski analitičar Igor Gavran.
I analitičari zaključuju da se politička nesaradnja ne treba prebacivati na teren ekonomske održivosti. Jer političari zanemaruju bh. realnost, a to je da veliki broj građana živi ispod granice siromaštva.
