Slanjem najmanje 19 dronova u Poljsku prošloga tjedna, ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je jasnu poruku: ne planira uskoro završiti rat protiv Zapada, piše Politico.
Upad u zračni prostor NATO-a dogodio se nakon višetjednih ruskih napada na Ukrajinu u kojima su ubijeni deseci civila, pogođene zgrade u kojima se nalaze delegacije EU-a i Velike Britanije te je po prvi put stradala i vladina zgrada u središtu Kijeva. Umjesto da razmatra mirovni sporazum, čak i pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Putin je svoj politički opstanak čvrsto vezao uz sukob sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.
Ratni predsjednik
“Putin je ratni predsjednik“, kaže Nikolaj Petrov, viši analitičar u londonskom Centru za nove euroazijske strategije.
“Nema interesa da ga okonča.” Petrov objašnjava da bi povratak ulozi mirnodopskog predsjednika za Putina bio poput poniženja.
“Bez obzira na uvjete, on se ne može odreći te uloge”, dodao je.
Kako se invazija na Ukrajinu približava četvrtoj godini, ruski predsjednik ima najviše razloga za samopouzdanje od početnih dana rata, kada je Kremlj vjerovao da će zauzeti zemlju u samo nekoliko dana. Ukrajina se suočava s ozbiljnim manjkom oružja i ljudstva, pa Rusija polako, ali sigurno napreduje. Ipak, ti pomaci su spori i vrlo skupi. Procjenjuje se da su ruske snage pretrpjele oko milijun žrtava, a rat je teško pogodio i gospodarstvo, kojem prijeti recesija.
Rizici mira
Unatoč ogromnoj cijeni rata, okončanje sukoba za Putina nosi političke rizike. Kremlj bi, zahvaljujući kontroli medija, mogao javnosti predstaviti gotovo svaki mirovni sporazum kao pobjedu. No stvarna prijetnja ne dolazi od javnog mnijenja. S desetkovanom liberalnom oporbom, najveća opasnost za Putina sada dolazi od male, ali glasne skupine nacionalista kojima je obećao veliku pobjedu, ne samo protiv Ukrajine, nego i protiv “kolektivnog Zapada”.
“Postoji želja među jastrebovima u vojno-političkom vrhu da se pokaže kako NATO ne vrijedi ništa”, rekao je za DW Alexander Baunov, bivši ruski diplomat i viši suradnik Carnegie Russia Eurasia Centra.
Hibridni rat protiv Europe
Analitičari upozoravaju da je Moskva pojačala hibridni rat protiv Europe otkako se Putin prošlog mjeseca na Aljasci sastao s Trumpom na summitu koji je predsjednik SAD-a najavio kao pokušaj dogovora o primirju. Dronovi su već ranije ulazili u poljski zračni prostor iz Bjelorusije, kružili iznad gradova i vraćali se nazad.
U kolovozu se jedan ruski dron srušio stotinjak kilometara od Varšave. WELT je pisao da je pet dronova bilo na izravnoj putanji prema NATO bazi prije nego što su ih presreli nizozemski F-35.
Retorika Moskve također postaje sve oštrija. Dva dana prije posljednjeg incidenta Dmitri Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, optužio je Finsku za planiranje napada i zaprijetio da bi to “moglo dovesti do kolapsa finske državnosti – jednom zauvijek”. Analitičari podsjećaju da je upravo takva retorika prethodila invaziji na Ukrajinu 2022.
Testiranje NATO-a
Petrov napominje da Moskva premješta industriju na istok zemlje, dalje od NATO granica, dok je prošlog petka s Bjelorusijom započela velike vojne vježbe na granici s Poljskom.
“Što god Putin postigao u Ukrajini, sukob sa Zapadom tu neće završiti; nastavit će se u različitim oblicima, uključujući i vojno”, kaže Petrov.
Prema Kirillu Rogovu, osnivaču think tanka Re:Russia, upad u Poljsku je upozorenje Trumpu i europskim čelnicima koji razmatraju sigurnosna jamstva za Kijev.
“Putin je pokazao da može napasti zemlje NATO-a, a da one nemaju adekvatnu obranu”, rekao je.
Trumpove dvosmislene poruke o NATO-u i odugovlačenje sa sankcijama, dodaje Rogov, daju Putinu dodatnu sigurnost.
Za ruskog predsjednika, “sada je ili nikad”, smatra Baunov.
Strategija dvosmislenosti
Upadi poput ovog u Poljsku osmišljeni su da potkopaju vjeru u kolektivnu obranu. To su mali udari kojima se testira odlučnost NATO-a, u nadi da će se pokazati kao “tigar od papira”.
Reakcija Washingtona zasad ide u prilog tim strahovima -Trump je u četvrtak rekao novinarima da je “to mogla biti pogreška”.
Moskva, očekivano, odbacuje optužbe da su dronovi namjerna provokacija. Rusko ministarstvo obrane tvrdi da “nije bilo planova za gađanje ciljeva u Poljskoj”, dok Bjelorusija govori o mogućem “elektroničkom ometanju”.
“To je tipično Putinovo provociranje i ispitivanje reakcija. On namjerno ostavlja prostor za dvosmislena tumačenja – može izgledati i kao namjerno i kao slučajno”, zaključuje Rogov.