Rusija je osmislila detaljan plan za intervenciju na ključnim izborima u Moldaviji kako bi omela napore vlade da zemlju zadrži na putu prema članstvu u Europskoj uniji, otkrivaju dokumenti u koje je uvid imao Bloomberg.
Višestruka strategija, finalizirana ovog proljeća i koordinirana izravno iz Kremlja, ima za cilj potkopati izglede Stranke akcije i solidarnosti (PAS) predsjednice Maie Sandu na izborima koji se održavaju 28. rujna. Krajnji cilj je, kako sugeriraju interni ruski dokumenti, njezino uklanjanje s vlasti. Ova mala država, smještena između ratom pogođene Ukrajine i Rumunjske, članice EU-a i NATO-a, ključno je bojište između proeuropskih i proruskih političkih snaga. Izbori dolaze manje od godinu dana nakon što je referendum o članstvu u EU prošao s tijesnom većinom, usred vladinih tvrdnji o miješanju Kremlja.
Hibridni rat i dezinformacije
Taktike uključuju regrutiranje Moldavaca u inozemstvu, pa i u Rusiji, kako bi glasali na biračkim mjestima u EU, organiziranje prosvjeda te široku kampanju dezinformacija na društvenim mrežama. Jedan od ključnih elemenata plana izvršnog ureda Vladimira Putina jest i korištenje kompromitirajućeg materijala za pritisak na javne dužnosnike s ciljem ometanja izbornog procesa.
Iako Bloomberg nije mogao neovisno potvrditi provodi li Rusija ove planove, dva europska vladina dužnosnika upoznata sa situacijom izjavila su kako je “gotovo sigurno” da Moskva namjerava provesti većinu njih. U međuvremenu, moldavska policija aktivno suzbija kampanje dezinformacija i pokušaje kupnje glasova, a prošlog mjeseca zatraženo je blokiranje 443 kanala na TikToku.
Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentar, a Rusija je više puta negirala miješanje u strane izbore. Tijekom prošlogodišnjeg referenduma, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova odbacila je optužbe kao “rusofobiju”, nazvavši je “bitnom komponentom projekta Europska Moldavija”.
Budućnost na vagi
Sada je ključno pitanje hoće li Moldavija nastaviti putem europskih integracija, nakon što je cilj članstva ugradila u ustav, ili će se okrenuti Moskvi. Kao bivša sovjetska republika, Moldavija ima značajnu rusofonu manjinu, a odcijepljena regija Pridnjestrovlje nalazi se pod ruskom okupacijom, prema Vijeću Europe.
“Cilj Kremlja je jasan: osvojiti Moldaviju putem glasačke kutije, iskoristiti nas protiv Ukrajine i pretvoriti nas u lansirnu rampu za hibridne napade na Europsku uniju”, izjavila je Sandu zastupnicima EU-a u Strasbourgu 9. rujna.
“Zato su ovi izbori vrlo važni. Braneći ih, štitimo ne samo Moldaviju, već i regionalnu sigurnost i stabilnost.”
Europska unija snažno podržava kandidaturu Moldavije, a krajem kolovoza Kišinjev su posjetili francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz i poljski premijer Donald Tusk. Ipak, najnovije ankete pokazuju da bi stranka PAS mogla izgubiti parlamentarnu većinu, što otvara put nestabilnoj koaliciji.
Optužbe s obje strane
PAS se suočava s oštrim protivljenjem nekoliko skupina, uključujući proruski blok predvođen bivšim predsjednikom Igorom Dodonom. Dokumenti koje je vidio Bloomberg sugeriraju da je Dodon, dok je bio na dužnosti, tražio od sigurnosnih službi da prate političke protivnike. On je u e-mailu Bloombergu poručio da je uvijek djelovao zakonito i u interesu Moldavije. U zasebnom “otvorenom pismu” na društvenim mrežama, Dodon je ustvrdio da moldavske vlasti vrše pritisak na oporbu. “Vladajući režim u Moldaviji aktivno koristi administrativne resurse ne samo za ostvarivanje svojih političkih ciljeva, već i za zastrašivanje svojih glavnih konkurenata”, napisao je. Dodao je i da se “određene zapadne sile” miješaju u kampanju slanjem visokih dužnosnika kako bi podržale PAS.
Milijuni za utjecaj
Predsjednica Sandu procijenila je da je Rusija potrošila oko 150 milijuna eura, što je ekvivalent 1% BDP-a njezine zemlje, kako bi utjecala na prošlogodišnji referendum o EU i njezin reizbor. Europski dužnosnici smatraju vrlo vjerojatnim da je Kremlj izdvojio slične iznose i za ove izbore. Planovi uključuju i kampanju dezinformacija na Telegramu, TikToku i Facebooku, s porukama na rumunjskom i ruskom koje optužuju Sandu da je strana marioneta koja gura zemlju u bijedu i rat. Također, dokumenti otkrivaju namjeru regrutiranja mladih muškaraca iz sportskih klubova i kriminalnih mreža za organiziranje nasilnih provokacija tijekom i nakon glasanja.
Dokumenti koje je Bloomberg pregledao otkrivaju i da je Dodon, dok je bio predsjednik od 2019. do 2021., pratio ne samo protivnike poput Sandu, već i druge proruske političare. Stotine tekstualnih poruka između njega i visokog obavještajnog časnika otkrivaju zahtjeve za povjerljivim informacijama o putovanjima, sastancima i drugim aktivnostima. Poruke također sugeriraju da je Dodon bio posebno osjetljiv na zahtjeve iz Moskve, navodeći u jednoj od njih da mu “pišu Rusi”.