Osim što se moraju suočavati sa bolešću brojni pacijenti u Bosni i Hercegovini doživljavaju dodatni stres uslijed nedostataka i propusta zdravstvenog sistema, ali i cijene, te nedostupnosti lijekova. U svemu tome udišemo zrak opasan po živote ljudi. Postavlja se pitanje koje su posljedice trenutne situacije i koji su glavni uzroci smrtnosti u Bosni I Hercegovini?
Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok obolijevanja i umiranja. Prema podacima mnogo je više umrlih nego rođenih u Bosni i Hercegovina i tako je već 15 godina. No, vidljivo je da je veći broj umrlih bio u godinama pandemije korona virusa, dakle 2020. i 2021. kada je preko 40 hiljada ljudi umiralo godišnje. Sada je taj broj 35 hiljada, a prirodni priraštaj je negativan za devet hiljada, dok je 2021. zabilježeno 23 hiljade manje rođenih u odnosu na broj umrlih. Preminuli su i brojni onkološki pacijenti. Jedan od razloga je što mnogi od njih nemaju novac za potrebne terapije i lijekove.
“Strašno je kada vam dođe članica i sa kojom ste u stalnom kontaktu pa vam kaže da će odustati od terapije jer nema više šta da proda, nema više od koga da posudi novac, nema način da kupi lijek pa joj je nedostupan”, ističe Enida Glušac, Udruženje ‘Renesansa’.
Citostatici kao po pravilu u kontinuitetu nisu dostupni. Problem je i što se, ističe Glušac, lista lijekova ne revidira. Na listama čekanja su stotine pacijenata, a neki svoj lijek nikada nisu ni dobili.
“Trenutno na listama čekanja od karcinoma dojke i karcinoma pluća ima 639 pacijenata, prošle gpdine je bilo 513. Dakle, uprkos što su dva Kantona skinuta sa ovog fonda opet imamo više pacijenata nego prošle godine. Vidimo po tome koliko su ove bolesti u porastu”, smatra Glušac.
U porastu je i broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti. Faktori rizika su, ističu kardiolozi, nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duhana i alkohola. Alarmantni su podaci koji govore da u Bosni i Hercegovini više od 1,1 milion odraslih živi sa hipertenzijom – vodećim uzrokom srčanih i moždanih udara.
“Visok pritisak je tihi ubica i možemo da reagujemo ako intiutivno reagujemo ili vidimo te vrijednosti. Mi liječimo simptome, vidi se šta izaziva to, kada dođete do ljekara, uradi EKG onda se na osnovu cijele kliničke slike odlučuje o lijekovima”, pojašnjava Jasmina Ćorović Kuburović, kardiologinja i internistica.
U svemu tome svim stanovnicima konstantno prijeti “nevidljivi otrov” – zagađen zrak.
Pulmolog Armin Hormaš upozorava da su svim stanovnicima u Sarajevu zbog toga pluća manje ili više oštećena. Ista je situacija i u drugim dijelovima države, a u nekim gradovima, kao što je naprimjer Lukavac, zbog industrijskih postrojenja zagađenje je prisutno tokom cijele godine.
“Ova studija je dokazala, a i ranije je bilo dosta studija – povezanost povećane učestalosti demencije kod onih ispitanika koji su bili izloženi velikim koncentracijama PM2,5 čestica u zagađenom zraku. Stvaraju se mikrotromboze u cirkulaciji”, upozorava Armin Homoraš, pulmolog na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.
Ipak, prosječna starost umrlih ima isti kontinuitet već dugo. Prosječna starost umrlih muškaraca je 71 godina, a žena 77 godina.