Na ukrajinskom ratištu tenkovi su postali rijetka pojava, što najbolje oslikava promjene u načinu ratovanja. Najveći razlog za to je masovna upotreba dronova koji su učinili oklopna vozila izrazito ranjivim i teško održivim na otvorenim terenima.
Masovne tenkovske ofanzive s podrškom pješadije, nekada standardne vojne taktike, sada su gotovo nestale s bojišta. Slanje kolona vozila bez adekvatne zaštite u doba preciznih i sveprisutnih bespilotnih letjelica jednostavno nema smisla.
Ali razlog za manjak tenkova nije samo taktički. Tokom više od tri godine rata, i Rusija i Ukrajina pretrpjele su ogromne gubitke u oklopnim sredstvima. Prema podacima OSINT portala Oryx, Rusija je do sada izgubila najmanje 4152 tenka – od čega je više od 3000 uništeno, a stotine su napuštene ili zaplijenjene. Ukrajina je, s druge strane, ostala bez 1289 tenkova.
Zalihe se tope, ali Moskva još ima adute
Rusiji su u početku rata od velike koristi bile sovjetske zalihe oklopne tehnike, no prema najnovijim satelitskim procjenama, stanje na skladištima se dramatično pogoršalo. Tenkovi u iole upotrebljivom stanju su gotovo nestali, a ukupne rezerve su pale s više od 7400 na ispod 2900 jedinica – pri čemu nijedan nije ocijenjen kao “u dobrom stanju”.
Ipak, to ne znači da je Rusija ostala bez opcija. Oko 1200 tenkova reaktivirano je tokom 2023. godine, a ruska vojna industrija i dalje proizvodi moderne T-90M tenkove – s procjenom od oko 300 novih jedinica godišnje. Cilj Kremlja je da se ta proizvodnja utrostruči do 2028. godine.
Postoje i spekulacije da Moskva namjerno čuva dio svojih oklopnjaka za buduće veće ofanzive, posebno na strateški značajnim područjima poput Pokrovska. Takođe, vojna pomoć iz Sjeverne Koreje, koja već uključuje granate i haubice, potencijalno bi mogla obuhvatiti i tenkove.
Satelitske brojke i nova realnost
Podaci prikupljeni pomoću satelitskih snimaka i analize poznatih skladišta pokazuju da su zalihe novijih modela tenkova poput T-90 gotovo iscrpljene, dok je broj starijih T-72 i T-80 također značajno opao. Čak su i stari modeli poput T-62 i T-55 rijetki.
Slično je stanje i kod borbenih vozila pješaštva (BVP), gdje je broj aktivnih jedinica pao s preko 7000 na oko 2500, od kojih je operativno sposobno tek njih 382. Artiljerija se još koliko-toliko drži, ali i tu je vidljiv pad – s 23.600 komada na nešto više od 9000.
Zaključak: Tenka ima – ali dronova ima daleko više
Uprkos iscrpljenim zalihama i lošem stanju mnogih vozila, Rusija i dalje raspolaže hiljadama jedinica vojne opreme, a proizvodnja novih se nastavlja. No, dominacija dronova, koji se sada broje u milionima godišnje, postavlja nova pravila igre.
Tenkovi i dalje postoje – ali pitanje je koliko dugo mogu preživjeti u ratu u kojem se neprestano nadlijeće i precizno pogađa iz zraka.