Građani Maglaja ne misle da žive u zdravom okruženju. Najviše se žale na kvalitet zraka, pokazalo je istraživanje lokalnog udruženja Grana. Aerozagađenje u Maglaju posebno je izraženo u grijnoj sezoni, zbog toga što sistem centralnog grijanja, koji je prije rata u Bosni i Hercegovini postojao u dijelovima grada, ne funkcioniše tri decenije. Građani upiru prstom i u industrijske zagađivače. Istraživanje koje je pokazalo da su lokalni stanovnici nezadovoljni kvalitetom zraka u Maglaju provedeno je tokom septembra na uzorku od 500 građana. Mišljenja Maglajlija onlajn putem prikupio je profesor geografije, koji je prije desetak godina svoj diplomski rad posvetio geološkim i ekološkim problemima u rodnom gradu.
HARIS BAJRIĆ, predsjednik UG “Grana”, Maglaj
“Građani se najviše žale na kvalitet zraka. To je nešto što je najveći problem u Maglaju. Postoje drugi oblici zagađenja, ali je trenutno najveći problem u Maglaju je aerozagađenje”.
Kao najveći zagađivač na području Maglaja, u istraživanju Udruženja Grana, označena je tvornica za proizvodnju papira i celuloze Natron Hayat. Predstavnici ove kompanije nisu željeli pred našu kameru, tako da iz prve ruke nismo uspjeli saznati više informacija o sistemima u koje su, navodno, uložene desetine miliona maraka. U modernizaciju proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina uloženo je 170 miliona eura. U funkciji su elektrofilteri na svim energetskim kotlovima. Tretman otpadnih voda je jedinstven u industrijskim postrojenjima u Bosni i Hercegovini. Ovo je, između ostalog, na predstavljanju rezultata istraživanja Udruženja Grana, kazao predstavnik Natron Hayata, te najavio ulaganja novih 55 miliona eura radi smanjenja potrošnje uglja u proizvodnji.
HARIS BAJRIĆ, predsjednik UG “Grana”, Maglaj
“U pojedinim trenucima, kada elektrofilteri ne rade, onda dolazi do enormnog ispuštanja štetnih materija i mi osjetimo zagađenje. Ono što građani zahtijevaju, zahtijevaju odgovoran odnos Natron Hayata prema građanima. Mi smo dogovorili na posljednjem sastanku da, ukoliko Natron Hayat, dođe do izbačaja u proizvodnji, da obavijeste građane o tome, da znamo da će biti zagađenje”.
Na kvalitet zraka utiču industrijski zagađivači, a tokom grijne sezone i individualna ložišta, jer sistem centralnog grijanja ne funkcioniše već tri decenije.
RAMIZ MAČKOVIĆ, stanovnik Maglaja
“Zagađivači smo i mi koji ložimo i fabrike koje kod nas rade ili preduzeća, ne samo fabrike”.
SUVAD IBRAKOVIĆ, stanovnik Maglaja
“Puno se loži. Puno je uglja u Maglaju. To je zagađeno toliko, da kad je pritisak ne možeš živjeti ovdje. Narod svašta loži i po Maglaju. Nije to kvalitetno. Da nema opet Natronke, ne bi narod imao šta jesti, ne bi imao gdje raditi”.
MEVLA MUSAEFENDIĆ, stanovnica Maglaja
“Zagađuje najviše Natron Hayat. Sve neke kuglice dolaze, po klupama…, ne može se načistiti prozore. Stan ne smiješ otvoriti, zagađenje je strašno”.
Stanovnici Maglaja napominju da drvoredi sa stoljetnim platanima i drugo gradsko zelenilo, te okolna šumska područja smanjuju efekte zagađenja. Razmišlja li lokalna vlast o toplifikaciji grada zbog čišćeg zraka nismo uspjeli saznati jer na naše pozive za razgovor nije odgovorio ni načelnik Općine Maglaj Maid Suljaković.