U Bosni i Hercegovini je i meso postalo luksuz, a tek će biti jer najave nisu dobre – novi skok cijena očekuje se uskoro. O kvaliteti mesa rijetko se i govori, iako je većina mesa na bh. tržištu iz drugih zemalja. Nažalost, neće samo meso biti skuplje. Pri dolasku u trgovinu ili mesaru skoro svake sedmice je postavljena nova veća cijena proizvoda, opći je dojam kupaca. Cijena mesa u protekla dva mjeseca rasla je čak tri puta, kažu prodavači. Kilogram teletine je više od 20 KM, juneći but je 26 KM, pileći file sada je 15 KM, dok je faširano meso 19 KM.
“Prije godinu i po bilo je mljeveno meso 9 KM, sada 20 i nešto. Bitno je da daju jednokratnu pomoć. Pogledajte ovdje šljive su skuplje od banana. Pa ima li to smisla? To ne da je smiješno nego žalosno”, kažu građani.
Zbog rasta cijene mesa, rasla je i cijena suhomesnatih proizvoda. Cijena se kreće pretežno od 40 do 46 KM, dok je na mnogim drugim mjestima cijena suhog mesa i više od 50 KM.
“Lično što se tiče cijene visoka je. Može se tome stati ukraj zna se kako i ko. Isto kao i za pelet pa su zaustavili. Ako se ne stane ukraj ovome ono će još rasti. Ionako je prodaja nula bodova, kupuju po 100-200 grama poneko kilogram. Prodaja nije velika”, kažu prodavači.
Prodavači pričaju da je teško naći domaće meso, te da je kod većine ono uvozno. S obzirom na veliki nesrazmjer uvoza i izvoza mesa, bh. proizvođači pričaju da bi domaće meso moglo zadovoljiti potrebe samo za jedan mjesec. Za nizak nivo proizvodnje mesa u Bosni i Hercegovine krive prije svega nadležne, a onda i moderne trendove života jer se ljudi ne žele takvim poslovima uopšte baviti. Oni pak koji se i bave od sistema najčešće imaju samo otežavajuće okolnosti.
“Poticaji kasne, poticaji se čekaju, isto tako papirologija je sve teža I lakše se odbijamo od toga. Više od 70% na tržištu je uvoznog mesa jer je lakše sa njim raditi, ne mislite da li je kaliralo, kakav mu je pedigre itd. Lakše je s uvoznim mesom raditi nego sa domaćom stokom”, pojasnio je Emir Mujanović, proizvođač mesa.
“Veliki proizvođači su primorani da uvoze meso sa raznih kontinenata. Od Brazila, Argentine – nema odakle nema. Ono je zdravstveno ispravno, ali nije ukus na koji smo mi navikli. Nije domaće”, naglasio je Edin Babić, proizvođač suhomesnatih proizvoda.
Osim očekivanog rasta cijene mesa, po svemu sudeći doći će do rasta cijene mlijeka pa će građani mlijeko plaćati 3 KM po litru iako njihovi novčanici odavno nisu spremni ni na dosadašnje cijene životnih namirnica.