Predsjednica njemačkog Bundestaga Julia Klöckner (CDU) ponovo je pokrenula raspravu o tome kako bi se zemlja trebala odnositi prema prostituciji, nazvavši Njemačku „bordelom Europe“. U govoru održanom prošle sedmice poručila je da sadašnji zakoni ne pružaju dovoljno zaštite ženama u seks-industriji, prenosi Deutsche Welle.
„Uvjerena sam da moramo zabraniti prostituciju i kupovinu seksa u ovoj zemlji“, rekla je Klöckner.
Njen stav odmah je podržala i stranačka kolegica, ministrica zdravstva Nina Warken, koja se zalaže za kriminalizaciju kupaca, uz snažnu socijalnu pomoć prostitutkama.
Kako je regulisana prostitucija u Njemačkoj?
Njemačka je legalizirala prostituciju 2002. godine, kada je seksualni rad definiran kao legalna usluga. Time su seksualne radnice stekle pravo na zakonom dogovorenu naknadu. Godine 2017. donesen je Zakon o zaštiti prostitutki, koji je uveo obaveznu registraciju i licenciranje bordela, uz stroge sigurnosne i higijenske standarde.
Međutim, kriminal povezan s prostitucijom nije opao. Naprotiv, prema podacima Saveznog kriminalističkog ureda, raste broj slučajeva trgovine ljudima i prisilne prostitucije. Statistike pokazuju da je u zemlji prijavljeno oko 32.300 seksualnih radnica, mada stručnjaci procjenjuju da stvarni broj može biti između 200.000 i 400.000 — pa čak i do milion. Većinu čine strankinje, najčešće iz Rumunije i Bugarske, koje nerijetko ne poznaju jezik, svoja prava niti imaju pristup socijalnim službama.
Kritičari postojećeg modela tvrde da je legalizacija dovela do ekspanzije tržišta, nižih cijena i veće ranjivosti žena.
„Nordijski model“ – rješenje koje sve više dobija podršku
Klöckner i Warken zalažu se za uvođenje tzv. nordijskog modela, koji je već primijenjen u Švedskoj, Norveškoj, Francuskoj i Kanadi. Ovaj pristup kriminalizira kupovinu seksa i svodničke aktivnosti, ali prostitutke ne kažnjava. Država, prema tom modelu, mora obezbijediti programe izlaska iz prostitucije, besplatnu psihološku pomoć, smještaj i edukaciju.
Mušterije u tim zemljama uglavnom dobijaju novčane kazne, dok u Švedskoj mogu završiti i u zatvoru. Norveška ide i korak dalje — kažnjava svoje državljane čak i kada kupuju seks u inostranstvu.
Podijeljeni stavovi
Protivnici nordijskog modela smatraju da je dobrovoljna prostitucija legitimna profesija koju treba regulirati, a ne kriminalizirati. Boje se da bi zabrana kupovine seksa gurnula žene u još veću ilegalu i otežala im pristup pomoći.
Pristalice pak naglašavaju da se većina prostitucije već odvija u zatvorenim, nekontrolisanim okruženjima i da je kriminalizacija klijenata jedan od učinkovitijih načina da se smanji potražnja. Nedavno istraživanje Univerziteta u Tübingenu pokazalo je da zemlje s nordijskim modelom dugoročno bilježe pad broja žrtava trgovine ljudima.
Zakon nije dovoljan bez snažne podrške
Zagovornici promjena u Njemačkoj upozoravaju da usvajanje zakona samo po sebi nije dovoljno. Neophodno je izdvojiti sredstva za smještaj, zdravstvenu i psihološku podršku, obrazovanje i reintegraciju u društvo. Također insistiraju na strožijem procesuiranju svodnika i krijumčara ljudi, kao i na preventivnim i edukativnim programima.
Rasprava o tome da li Njemačka treba promijeniti politiku prostitucije sada se ponovo rasplamsala — i čini se da će ovaj put biti teža i dublja nego ranije.