U području Nacionalnog parka “Una”, naselja Kulen Vakuf, Orašac i Klisa danas više podsjećaju na sela koja čekaju novi početak. Povratnici su se vratili na svoje ognjište, ali održiv život ovdje i dalje je borba sa slabom podrškom poljoprivredi, lošom infrastrukturom i sve manjim brojem stanovnika.
Elvedin Anadolac živi u Bihaću, a rođen je u Orašcu, gdje je nakon rata obnovio porodično imanje. Ipak, uslovi života natjerali su ga da se preseli u Bihać, gdje danas živi kao podstanar.
“Zato što u svom kraju nema potencijala da ja krenem naprijed, aplicirao sam dosta toga da mi se izađe u susret, kao održivi povratak u svoj kraj, gdje su mi iz Sarajeva obećavali, iz Bihaća i kantona, međutim ništa nisam dobio, ni motokultivator, ni blagu stoku, nebitno, šta god da se čovjeku pomogne. Ja bih volio da ova moja ljutočka dolina krene ka boljem”, ističe Anadolac.
U ovom kraju česti su prekidi napajanja električnom energijom, navode mještani Orašca koji žive u ovom povratničkom naselju. Nestanak struje naročito je izražen tokom jeseni i zime.
“Najviše nestaje jesen i zima dok dođe, odmah nestane. Prošle godine ja sam bila kod kćerke, nismo imali dugo vremena struje, zbog nevremena, snijega i svega…”, priča Alma Grozdanić, mještanka naselja Orašac.
Iako se naselje nalazi u području Nacionalnog parka “Una”, turizam zahtijeva ulaganja u infrastrukturu, ali i podršku poljoprivredi, kojom se bavi određeni broj stanovnika. Ipak, mnogi kažu da mještani, posebno mladi, uglavnom ne žele da se bave poljoprivredom.
“Nema naroda, iselilo se sve, ostalo, pet, šest kuća što se bavi stočarstvom, poljoprivredom. Nemaju oni vremena, neće da rade, da ti kažem pošteno”, kaže mještanin Orašca Asim Behrem.
Kulen Vakuf, Orašac, Klisa i druga mjesta u dolini Ljutoča tokom rata su pretrpjela pravu golgotu. Povratnici su se vratili u napuštene i razorene domove. Trideset godina kasnije, posljedice su i dalje vidljive, jer su mnogi svoj status izbjeglice u Bihaću zamijenili stalnim boravkom, uslovi za život su jednostavno bolji. Predsjednik mjesne zajednice kaže da se čini koliko je moguće kako bi ljudi ostali u svom mjestu. Kada je riječ o električnoj energiji, prekidi su sada rjeđi nego ranije.
“Nama električna energija isključivo dolazi sa područja Općine Bosanski Petrovac, dio taj koji pokriva Općinu Bosanski Petrovac i MZ Orašac je planinski dio, brdski, kada su jaki vjetrovi, snijegovi, e onda tu pravi problematiku. Koliko imam informacija, Elektroprivreda Bihać radi na tome da se to nama u budućnosti ne dešava”, ističe predsjednik MZ Orašac Ramo Zulić.
Ipak, da bi ovo područje imalo kvalitetnu opskrbu električnom energijom, Elektroprivreda bi trebala uložiti značajna sredstva u obnovu trafostanica. Kako kažu mještani, za sada se rade samo sanacije na mjestima gdje dođe do kvara, zbog čega i dalje dolazi do povremenih prekida. U selima gdje se svjetlo često gasi, mještani i dalje ne gase nadu, da će i njihova dolina jednog dana ponovo zasjati punim sjajem.
